'U Hrvatskoj 80 % mladih do 34. godine živi s roditeljima jer si ne mogu priuštiti stan'

U Hrvatskoj, država i gradovi osiguravaju svojim stanovnicima samo dva posto javnog stambenog prostora dok je u nekim gradovima poput Beča i do 60 posto stambenih jedinica u javnom ili neprofitnom sektoru. Nedostatak javnih stanova i javnih stambenih politika dovodi do toga da smo u Hrvatskoj potpuno prepušteni tržištu koje nema mandat brinuti se o stambenim potrebama, već samo o kratkoročnim profitima.

Zagreb je u samom vrhu europskih metropola po porastu cijene dugoročnog najma koji raste i više od 10 posto godišnje – upozorila je Iva Marčetić iz inicijative Pravo na grad, na konferenciji za novinare u povodu početka kampanje Europske građanske inicijative “Housing for all” (Stanovanje za sve).

Cilj im je u godinu dana prikupiti milijun glasova, što je uvjet da EK može pokrenuti zakonodavne izmjene, primjerice maastrichtskih pravila, tako da izdaci članica EU za javnu stambenu politiku više ne ulaze u obračun javnog deficita. Time države više ne bi imale opravdanje za neulaganje u priuštivo stanovanje. Jedan od zahtjeva je i zakonska regulacija digitalnih platformi koje se bave kratkoročnim najmom, poput Airbnb-a i Bookinga.

– Mladi velikim dijelom napuštaju Hrvatsku i zbog nepriuštivih kvadrata. U Hrvatskoj između 70 i 80 posto mladih u dobi od 18 do 34 godine još živi s roditeljima jer si ne mogu priuštiti skupi najam ili kredit za stan. Naši ljudi nemaju gdje živjeti, ali turisti zato imaju što unajmiti – konstatirala je I. Marčetić te dodala da u hrvatskim kućama i stanovima u 40 posto slučajeva živi previše članova obitelji. Europska građanska inicijativa već se predstavila u Beču, Barceloni, Lisabonu, Bruxellesu. Peticiju građani mogu potpisati na web stranici housingforall.eu.