Iz RH Duvnjacima 250.000 kn za školu, a Livnu - studij

U radnome posjetu Tomislavgradu i Livnu boravio je dr. Dragan Primorac sa suradnicima, među kojima je bio i hrvatski konzul u Mostaru Velimir Pleše. U svom kratkom obraćanju domaćinima Primorac je kazao kako je njegov cilj da država Hrvatska bude država znanja, u kojoj treba utemeljiti najkonkurentniji obrazovni sustav u ovom dijelu Europe.

Država znanja
- Državu znanja želimo graditi i dijeliti zajedno s Hrvatima u BiH, jer ovo što za vas čini RH nije pomoć, nego vraćanje duga Hrvatima iz BiH za ono što su oni učinili za Hrvatsku - kazao je Primoraci dodavši da “ako uspijemo ovdje školovati potrebne kadrove, neće biti potrebe za iseljavanjem, nego će se stručnjaci vraćati u svoj kraj, kao što se događa u RH. U posljednje četiri godine vratilo se 120 doktora znanosti”. Primorac je duvanjskom načelniku Ivanu Vukadinu uručio odluku Ministarstva o donaciji 250.000 kuna za izgradnju i opremanje škole za djecu s posebnim potrebama.

Načelnik Vukadin zahvalio je gostima i obećao kako se ostvarenjem projekta za koji je stigla donacija neće čekati, što je jedini uvjet koji je tražio ministar Primorac. U Livnu je potpisan Sporazum o osnivanju dislociranog studija stočarstva planinskog područja Agronomskog fakulteta u Mostaru, koji su potpisali ministar Primorac, rektor mostarskog Sveučilišta Vlado Majstorović, predsjednik Vlade HBŽ-a dr. Nediljko Rimac te načelnici livanjske i tomislavgradske općine Luka Čelan i Ivan Vukadin. Početak nastave na ovom dislociranom studiju trebao bi biti u rujnu ove godine, a nastava bi se održavala u prostorijama Narodnog sveučilišta.

Pomoć studiju
Vlada RH spremna je kadrovski, ali i financijski pomoći njegovu realizaciju te je u tom smislu već donijela odluku, kazao je ministar Primorac te naglasio kako je izdvojeno 500.000 kuna kako bi pomogli mostarskom Sveučilištu i Livnu da se zgrada opremi i da se stvore uvjeti. Studij će biti otvoren za sve mlade ljude i pomoći će realizaciju projekata iz oblasti poljoprivrede i stočarstva koji su izrađeni u sklopu projekta TERA koji je jasno precizirao da perspektiva ovih prostora leži u poljoprivredi, turizmu i obnovljivim izvorima energije.