Uoči današnjeg nastavka sjednice Hrvatskog sabora, jučer su zasjedali i saborski odbori. Odbor za zakonodavstvo raspravljao je o konačnom prijedlogu Strategije nacionalne sigurnosti. Ministar obrane Jozo Radoš kazao je kako su u taj prijedlog unesene primjedbe saborskih zastupnika iz prethodnog čitanja, tako da su u njoj sada obuhvaćena i problematika korupcije, pravosudnog sustava, sigurnosno-obavještajnih sustava i mina. Raspravljalo se i o strategiji obrane, kao i o Zakonu o obrani koji među novostima donosi mogućnost služenja vojnog roka tek s navršenih 18 godina, kao i izmjenu vojničke prisege u kojoj se navodi da vojnik provodi zapovijedi, a ne da im se pokorava. Ministar obrane dodao je kako je iz zakona izostavljena formulacija o ukidanju vojnog roka 2005. To ne znači da se to do tada neće dogoditi, no ta je odluka u nadležnosti najviših tijela ove zemlje, kazao je Radoš.
Odbor za gospodarstvo raspravljao je o Strategiji energetskog razvitka. Tonči Tadić (HSP) kazao je da je ta strategija trebala biti prezentirana Saboru prije, jer je neozbiljno prvo raditi reformu, a onda strategiju. U Hrvatskoj se prvo rade zakoni, a zatim se prema njima uštimavaju strategije, kazao je Tadić.
Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav raspravljao je o izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, kojima bi ta institucija ubuduće imala obvezu prihvaćanja ustavne tužbe u slučajevima koji se odnose za kršenje ljudskih prava. Time bi Sud za ljudska prava u Strasbourgu, prema riječima predsjednika Odbora Mate Arlovića, imao obvezu pričekati da se iscrpe sva pravna sredstva u Republici Hrvatskoj, a tek onda prihvaćati pojedine tužbe.
Na pitanje Ante Đapića (HSP) znači li ova izmjena u perspektivi i isplatu ratnih šteta pojedinim građanima, Arlović je odgovorio da će njih ubuduće određivati hrvatski sudovi, a ne onaj u Strasbourgu.
Saborski Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo raspravljao je o Zakonu o zapošljavanju kojim će se, kako tvrde u Vladi, dobiti realan broj nezaposlenih. No predstavnici sindikata smatraju kako će se zapravo dobiti njihov fiktivan broj, te kako je zakon prilično restriktivan. Prema tom zakonu, s evidencije Zavoda za zapošljvanje brisali bi se svi koji mjesečno zarade više od 900 kuna, odnosno više od najveće naknade isplaćene na burzi. Zastupnici su izrazili nezadovoljstvo odredbom prema kojoj će 65 godina starosti biti gornja granica za ostvarivanje statusa nezaposlenog.
B. Kovač, D. Đuretek