Ni najdugovječnija filmska institucija, Američka akademija filmskih znanosti i umjetnosti sa svojim Oscarima, nije imuna na današnje trendove. Kontroverze gotovo svake godine preplavljuju i tu najznačajniju nagradu pa će tako biti i ove godine. Odnosno malo je i gore jer praktično svi najočitiji kandidati za sobom vuku neki rep. “Tri plakata” broje nagradu za nagradom. I dok nitko ne spori opravdanost Zlatnog globusa i drugih priznanja koje je taj film već osvojio, mnogi vide jedan drugi problem. Sam Rockwell sjajno je odglumio i zasluženo dobio nagradu za sporednu mušku ulogu u istom filmu. Međutim, prigovori idu na situaciju gdje je Rockwellov lik policajac rasist prema kojem raste empatija kako se radnja filma razvija. Samo, Dixon, kojeg tumači Rockwell, ni u jednom trenutku ne izražava žaljenje zbog svojih uvjerenja, ostaje kakav jest. Scenarij jednostavno ne predviđa suočavanje s rasnom tematikom iako je glavni sporedni lik uvjereni rasist. Redatelj i scenarist filma Martin McDonagh to opravdava činjenicom da se radi o zbrkanom i teškom filmu jer se jednostavno radi o zbrkanom i teškom svijetu.
Prilično bedaste primjedbe
“Oblik vode” ima čak 13 nominacija pa je i statistički bilo očekivano da nešto negdje pođe ukrivo. I pošlo je jer su producenti filma tuženi da je sve zapravo plagijat. Priča o čudovištu i nijemoj čistačici koja se u nj zaljubljuje viđena je još 1969. godine u kazališnom komadu autora Paula Zindela. Slična je to situacija kao i s “Povratnikom” kada je skandal izbio netom prije odlučivanja, između ostaloga, i o tome hoće li Leonardo di Caprio napokon dobiti Oscara. Tada se redatelja Alejandra Gonzaleza Inarritua optuživalo, i ne baš neutemeljeno, da mu previše kadrova sliči na scene filmova Andreja Tarkovskog, pogotovo na one iz filma “Andrej Rubljov”. Svejedno je film odnio tri kipića. Ima ih koji su pronašli manu i “Novinama”. Smeta im što se nedovoljno dobro napominje kako je priču o Pentagon Papersima probio New York Times, a ne Washington Post. Neopravdano, prema našem mišljenju, iako je doista pomalo nejasno što je točno poanta filma, samo otkriće dokumenata koji su okrenuli percepciju Vijetnamskog rata u očima američke javnosti ili situacija u kojoj je vlasnica podcjenjivana do te mjere da ne može donijeti tešku odluku o objavljivanju samo zato što je žena. Ima tu i prilično bedastih primjedbi poput one da u “Skrivenoj ljubavi”, otvorenom gay-filmu, nema homoseksualaca. Pa je onda njegov redatelj Luca Guadagnino, koji je doista homoseksualac, morao objašnjavati da je glumce birao na logičan način – prema onome što oni realno mogu dati filmu. Također je gotovo pravilo postalo da Oscari i sve uvodne priredbe koje mu prethode postanu poprištem nekih društvenih kontroverzi. O #MeToo pokretu potaknutom optužbama za seksualno zlostavljanje prema najmoćnijem hollywoodskom producentu Harveyu Weinsteinu već se dosta razglabalo. Ne treba uopće sumnjati da će i to imati snažnu zastupljenost na ovogodišnjoj priredbi. Mnogi su glumci i filmaši te njihovi filmovi otpali zbog sličnih optužbi iz ovogodišnje konkurencije. No, nekima je zbog toga granulo i sunce. Kako je nokautirana karijera slavnoga Kevina Spaceya, njegovo je mjesto u filmu “Sav novac svijeta” zauzeo veteran Christopher Plummer. I dobio nominaciju za sporednu mušku ulogu. Oscari, kakvi god bili i na koji se god način dodjeljivali, ipak su velika stvar. Tome svjedoče i rezultati nominiranih filmova na blagajnama. Primjerice, “Novine” su nakon nominacije zaradile 91 milijun dolara odnosno 63 posto od ukupno uprihodovanog iznosa. “Oblik vode” zaradio je 65 posto odnosno 72 milijuna dolara. Nije to nikakav slučaj jer producenti će itekako efikasno iskoristiti nominacije. Iako je “Oblik vode” skromno debitirao u ograničenom broju kinematografa, broj je lokacija udvostručen nakon što je objavljeno da film ima 13 nominacija. Potrošeno je i dodatnih 2,7 milijuna dolara na marketing u udarnim televizijskim terminima. Normalno, kako sada više u vidokrugu nema velikog meštra Oscara, Harveya Weinsteina čiji su filmovi prikupili više od 300 nominacija, teren je otvoren za staru gardu, velike produkcijske kuće. Fox, odnosno njegove sestrinske tvrtke, imaju tri filma u konkurenciji za najbolji – “Oblik vode”, “Tri plakata” i “Novine”. Isto je i s Universalom koji je u konkurenciji s “Prijelomnim časom”, “Get Out”, i “Fantomskom niti”. Posebno su pazili kako će plasirati “Prijelomni čas” tempirajući ga u kinima u siječnju i veljači, neskromno priznajući da su nominaciju za Oscara očekivali. Nakon što je nominacija i objavljena film je zaradio oko 58 milijuna dolara. Još je jedan trik u svemu tome, uz našu Ivanu Primorac, šminku je na filmu radio i japanski make-up umjetnik Kazuhiro Tsuji kojega Gary Oldman posebno hvali zbog uspješne njegove transformacije u legendarnog ratnog britanskog premijera Winstona Churchilla.
Sudbine i preokreti
Kada film krene ovaj mjesec u Japanu očekuje se da će značajno povećati dosad zarađeni iznos od 136 milijuna dolara, pri čemu ipak ponešto zaostaje za “Novinama” koje su dosad zaradile 146 milijuna USD. Treba napomenuti da se radi o filmovima koji su snimljeni s relativno malim budžetom pa su takvi iznosi i više nego djelotvorni u analizama njihovih produkcija. Ali, naravno, filmovi koji realno imaju ponajmanje šansi za kipić imaju i najveću zaradu. Atraktivan no dosta kritiziran Nolanov “Dunquerque” zaradio je 525 milijuna dolara, dok je horror na temu rase “Get Out” utržio 255 milijuna dolara. I to prije nominacija. Oscar ove godine navršava 90. rođendan. Kao da je i kipić samo čovjek i doživljava njegove sudbine i preokrete. Prisjetimo se kako je Roman Polanski 2003. godine za “Pijanista” osvojio statuu za najbolji film, no nije je i preuzeo. Imao je presudu za silovanje maloljetnice pa bi dolaskom u Ameriku završio u zatvoru. Publika ga je svejedno nagradila ovacijama. Danas vrlo vjerojatno ne bi dospio ni do nominacije bez obzira na nenadmašnu kvalitetu jednog od dosad najboljih filmova o holokaustu.
Pogledajte i galeriju: Ovo je 10 najvećih iznenađenja u povijesti Oscara