Iza rešetaka 10.000 ljudi, a stane ih 3351

Menadžeri, predsjednici uprava, bankari, poduzetnici, generali, ratni heroji... samo je jedan mali dio zanimljive populacije koja posljednjih mjeseci “stanuje” iza rešetaka zatvora u Zagrebu. Svi oni, osumnjičeni za razna kaznena djela, uglavnom gospodarskog kriminaliteta, postali su tako dio sve brojnije zatvorske populacije, koja se po nekim neslužbenim procjenama i riječima onih koji su prisiljeni “komfor” od nekoliko četvornih metara dijeliti s više osoba, kreće i do nevjerojatnih 10.000 duša.

Nehumani uvjeti
Je li ta brojka istinita ili prenapuhana, teško je reći, no činjenica koju priznaje Ministarstvo pravosuđa, odnosno njegova Uprava za zatvorski sustav izgleda ovako - u šest hrvatskih kaznionica i 14 zatvora ima mjesta za 3351 zatvorenika i pritvorenika, a u prosincu lani tamo se prema podacima Uprave za zatvorski sustav u prosjeku tiskalo oko 5000 ljudi. Već taj nesrazmjer između službeno priznatih brojki upućuje na jedan od godinama najvećih problema hrvatskoga penalnog sustava - prekapacitiranost.

No, osim pomalo neljudskih uvjeta života iza rešetaka - o čemu su u više navrata progovorili pojedini zatvorenici, a neki poput Roberta Peše, jednog od optuženih u aferi Maestro, čak dobili i ustavnu tužbu protiv države - zasigurno je da zatvori polako, ali sigurno postaju tempirana bomba. Ustavni sud je prihvativši tužbu Peše tako naložio da se zatvor u Remetincu prilagodi u roku od pet godina standardima Vijeća Europe.

Djeca s kriminalcima
Toliki priljev zatvorenih i pritvorenih osoba naše penalne ustanove jednostavno ne mogu prihvatiti.

Pa je tako sasvim normalno postalo da ćelije dijele maloljetnici i okorjeli kriminalci, da se u njima tiska više ljudi nego što je moguće, te da se zbog problema s prostorom u ćelije pretvaraju i sportske zatvorske dvorane ili pak sobe namijenjene nekoj vrsti zatvorskoga društvenog života.

Dugo najavljivana izgradnja kaznionice i zatvora u Šibeniku, čime bi se dobilo petstotinjak mjesta, još je u fazi pripreme dokumentacije, a obzirom na sve što se dosad događalo oko te kaznionice, čija se gradnja najavljuje godinama, teško je reći kada će radovi na njoj uopće početi, a kamoli biti dovršeni.

Bilo kako bilo, iz proračuna se u 2010. godini u poboljšanje uvjeta života u zatvorima planira utrošiti oko 43 milijuna kuna. Tim se novcem planira izgradnja objekta u glinskoj kaznionici, početak dogradnje zatvora u Zagrebu (također projekt koji je planiran prije nekoliko godina) te priprema dokumentacije za izgradnju zatvora i kaznionice u Šibeniku.