Hypo banka imat će u budućnosti prednost pred drugim bankama pri sklapanju aranžmana s Hrvatskom. Obećao je to potkraj 1994. u razgovoru u četiri oka Ivo Sanader tadašnjem prvom čovjeku Hypa Wolfgangu Kultereru, ali i preuzeo na sebe obveze da ukloni teškoće i osigura političku odluku o uzimanju kredita za Ministarstvo vanjskih poslova, stoji u službenim dokumentima Hypo banke nabavljenima iz Austrije.
Politička intervencija
Politička intervencija jasno je navedena kao prva točka kojom je razgovor Sanadera i Kulterera vođen 30. prosinca 1994. u Zagrebu formaliziran u dokument Hypo banke. Sanader se obvezao osigurati da odluka Vlade prethodi formalnom zaključenju ugovora o kreditu u visini tadašnjih 140 milijuna šilinga. Ugovoreno je da tražitelj kredita bude hrvatski MVP, da dostavna adresa bude Veleposlanstvo Hrvatske u Beču te da ugovor potpiše tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić. Novcem od kredita, objasnili su, kupile bi se zgrade za hrvatska veleposlanstva. Hypo je na zatvorenim sastancima sa Sanaderom inzistirao na rješenju problema s kreditom. Kako su mu objasnili, 31. 8. 1994. pogreškom su Privrednoj banci (koja je s Hypom sklopila ugovor o osiguranju kredita), Ministarstvu vanjskih poslova i Mati Graniću poslali nacrt ugovora bez naknade o manipulativnim troškovima. Kulterer predlaže da se nađe drugo rješenje "u zajedničkom interesu".
Sanader je usto obećao kako će osobno kontaktirati s direktorom Privredne banke Martinom Katičićem te da će što skorije zajedno otići u Klagenfurt ispraviti još neke formalne pogreške. U službenom dokumentu Hypo banke razrađen je i sustav izračuna i isplate provizije za kredit MVP-u. Po istome modelu Hypo banka će i u budućnosti poslovati s hrvatskim tvrtkama, samo će se postotak smanjiti s prvotnih pet na dva posto vrijednosti kredita. Između Sanadera i Kulterera dogovoreno je sedam milijuna šilinga provizije, s time da će se polovina iznosa isplatiti kod prihvaćanja ugovora o kreditu, a ostatak nakon potpisa. U Hypovu dokumentu s njihova sastanka jasno stoji kako će novac od provizije biti isplaćen stanovitom Eugenu Laxi, čija je zagrebačka adresa – Kršnjavoga 1 – adresa hotela Westin. Već četvrti dan nakon sastanka, 4. siječnja 1995., Hypo je Eugenu Laxi isplatio 700.000 šilinga u gotovini na ime provizije. Novac je – stoji u bilješci napisanoj rukom – osobno preuzeo Laxa, a nazočio je Kulterer. Isti sustav – novac na ruke uz Kultererovu nazočnost – ponovio se više puta. Dokumenti pokazuju da je 16. siječnja Laxi isplaćeno 2,8 milijuna, 27. siječnja 930.000, 23. ožujka 2,570.000, a 27. travnja 1,400.000 šilinga.
Tvrtka u Istri
U to vrijeme u Irskoj se osniva tvrtka Bishopsdale Limited te je 4. ožujka 1995. službeno upisuju u registar tvrtki. Na tu će tvrtku Laxa prebaciti sve svoje poslove, a tvrtka će od Hypa nastavljati dobivati milijunske provizije iz posla s MVP-om, ali i nove kojima su bili "nagrađeni" za sklapanje ugovora o kreditima s hrvatskim tvrtkama.
Sve drugi nude daju provode podpisuju uređuju preuzimaju i odrade a krivac uvjek isti ovi su 5 bolji nego komunisti krivac uvjek isti Ivo , pa neka je svima krivo !