Javna uprava mora biti manja i učinkovitija kako bi se rasteretilo gospodarstvo i kako bi se u budućnosti mogli smanjivati porezi, zaključak je okruglog stola održanog u Zagrebu u organizaciji Lipe – udruge poreznih obveznika. Ipak, nezavisna saborska zastupnica Martina Dalić zaključila je da u hrvatskoj politici postoji samo reformska retorika, ali iza nje ne stoji politički sadržaj te je izbjegavanje donošenja odluka postalo nacionalni sport.
Preskupi službenici
Sanja Madžarević-Šujster, viša savjetnica Svjetske banke, istaknula je da masa plaća zaposlenika opće države iznosi 11,9 posto BDP-a, dok je prosjek EU 15 niži i kreće se oko 10,5 posto BDP-a. Te plaće uvećavaju se uz pomoć čak 40 dodataka koji u nekim slučajevima mogu primanja podići i za 150 posto, a učinkovitost službi manja je od 60 posto, što je daleko lošiji standard od prosjeka EU 15 koji iznosi oko 85 posto. Interesantno, u pravosuđu koje pati od neučinkovitosti Hrvatska ima višak zaposlenih pa je tako na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj zaposleno 42,8 sudaca dok je prosjek EU 10 27,1 sudac.
Rješenja koja nudi Svjetska banka više su puta implementirana u reforme, ali kako je Madžarević-Šujster istaknula, reforme su uglavnom zaustavljene. Konzultant Zoran Löw iznio je osnove metode CompStat koja je prvi put primijenjena u mandatu Rudolpha Giulianija u New Yorku 1994. kada je Jack Marple ukinuo fiksne plaće policajcima i uveo varijabilni iznos povezujući visinu primanja sa smanjenjem stope kriminaliteta. Löw preporučuje da se tako postavi sustav koji ima svoj cilj i vodstvo odgovorno za njegovu primjenu te sustav plaća koji se bazira na rezultatima. Promjene su uz taj sustav potaknute odozdo jer svatko želi povećati šansu za veća primanja. U praksi bi to značilo da se uprava plaća na temelju broja riješenih predmeta, liječnici na temelju broja terapijskih postupaka i smanjenja stope smrtnosti od pojedinih dijagnoza, a djelatnicima u školstvu i znanosti, s obzirom na dužinu studiranja, na prolaznosti učenika i studenata i ocjenama.
Otkazi najlošijima
– Potpredsjednik Vlade Grčić hvali se da smo izbjegli sankcije i time je zadovoljan. Pogibelj koju smo izbjegli jest da smanjimo javni dug i deficit proračuna, kao i da rastemo brže, što ja vidim kao porazno – kaže Dalić. Ponudila je svoj model reforme koji je prezentirala Hrvatskom saboru bez pozitivnog odjeka. Temelji se na ukidanju godišnjeg dodatka na plaću od 0,5 posto čime bi se godišnje uštedjelo 160 milijuna kuna te uvođenju 12 platnih sustava. Ovisno o ocjeni koju dobiva na temelju dobro razrađenog sustava, a ne šefova raspoloženja, zaposlenik javne uprave dobiva povišicu ili manju plaću. Samo 6 posto zaposlenika smije biti ocijenjeno kao izuzetno, a oko 12 posto njih kao primjereno.
Moguća je i dodatna stimulacija za najbolje službenike, ali na financijsku nagradu godišnje se može potrošiti svega 30 milijuna kuna, što je 0,1 posto mase plaća. Udruga Lipa je istaknula da je priznanjem većeg deficita za 2014. država zadužila svakog građana Hrvatske za novih 4000 kuna pa je dug porastao na ukupno 204.000 kuna.
>> Grad Zadar zbog porezne reforme diže kredit od šest miljuna kuna
Dali postoji igdje u svijetu drzava,koja na osnovu lopovluka i rastrosnosti,namakne potrebna sredstva(a i da ostane za daljne kradje) porezima,kojima bise postidili i robovlasnici.Pardon-oni kazu da se porezi ne dizu,nego trosarine,a sve to je garnirano iritantnim osmijehom Mona Lize,koji se siri bistrim licem erudita Grcica.