Plan Vlade za zbrinjavanje nesretnika: Izbjeglice šalju u Dugave i Kutinu

Hrvatska će, po svemu sudeći, prihvatiti prijedlog Europske komisije o prihvatu 1064 izbjeglice iz Sirije i drugih država koje su došle do Mađarske, Grčke i Italije.

– Hrvatska je i dosad pokazivala solidarnost i spremnost da u skladu sa svojim mogućnostima zbrine određen broj izbjeglica koji sigurnost traže u Europi. O prijedlogu Europske komisije tek će se razgovarati, ali Hrvatska je spremna sudjelovati u prihvatu i zbrinjavanju ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita – rekao je jučer Vladin glasnogovornik Nikola Jelić. Budući da je Vlada i prije masovnog dolaska izbjeglica iz Sirije u Europu već donijela odluku o prihvatu 550 izbjeglica, nakon što prihvati novi prijedlog Europske komisije, Hrvatska će ih ukupno u dvije godine prihvatiti više od 1600. Neslužbeno doznajemo da će Hrvatska izbjeglice prihvaćati na dvije lokacije – u zagrebačkom naselju Dugave i u Kutini, u prihvatilištima za tražitelje azila. Ukupni kapaciteti Kutine i Dugava dovoljni su za smještaj 700 ljudi, a iz Vlade doznajemo da će to biti dovoljno jer Hrvatska neće svih 1600 izbjeglica primiti odjednom, već sukcesivno u iduće dvije godine. U Kutini se i inače primaju ranjive skupine – trudnice, obitelji s djecom, maloljetnici bez pratnje, bolesni – pa će tako biti i u slučaju izbjegličkog vala. Sam smještaj izbjeglica plaćat će se novcem EU.

Iz Fonda za azil, migracije i integraciju Hrvatska će moći tražiti 6000 eura za svakog izbjeglicu, odnosno 10.000 eura ako je riječ o pripadniku ranjive skupine. Obveza je naše države da izbjeglice integrira u društvo. Temeljna je ideja da izbjeglice u Dugavama i Kutini borave samo neko vrijeme, da uče hrvatski jezik te da kasnije potraže smještaj negdje drugdje, da se zaposle. Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta sklopilo je ugovore s obrazovnim ustanovama u Zagrebu, Velikoj Gorici, Kutini, Puli i Poreču, gdje stranci mogu pohađati tečaj hrvatskog jezika. No, prvi korak po dolasku izbjeglica jest definiranje njihova statusa i ishodovanje nužnih dokumenta, što je posao MUP-a. Zatraže li azil ili supsidijarnu zaštitu i budu li im oni odobreni, izbjeglicama će biti riješen dvogodišnji smještaj, a kad je riječ o zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i socijalnoj skrbi, bit će izjednačeni s hrvatskim državljanima. Za smještaj izbjeglica mjerodavno je Ministarstvo socijalne politike i mladih, što znači da se ondje mogu obratiti svi oni koji bi u slučaju potrebe željeli ustupiti svoj dom izbjeglicama. 


>> Prijedlog zbrinjavanja izbjeglica: Evo koliko ih treba doći u Hrvatsku!