Izbjeglice tuže Njemačku

U Njemačku je prošle godine stiglo više od milijun tražitelja azila. Za oko 440.000 počeo je proces odlučivanja. Mnogi sada tuže njemačku državu jer na odluku moraju čekati mjesecima. 

Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) nije bio pripremljen za golemi val izbjeglica. Iako su prošle godine zaposlene stotine novih službenika, BAMF i dalje računa da će zahtjeve tražitelja azila moći obraditi u prosjeku za tri do šest mjeseci nakon podnošenja – s tim da podnositelj najprije mora čekati dok uopće dođe pred službenika da iznese svoj slučaj. Ima, međutim, ljudi koji čekaju i dulje od šest mjeseci.

„Ti ljudi pokušavaju tužiti državu zbog pasivnosti kako bi njihovi zahtjevi za azil bili obrađeni u prihvatljivom vremenskom roku“, kaže Maximilian Pichl, pravni savjetnik organizacije Pro Asyl. „Na taj način će sudovi prisiliti BAMF da konačno donese odluke“, kaže on za DW.

Do sada je podneseno više od 2300 tužbi, a prednjače Afganistanci (560), Iračani (337), Eritrejci (217) i Sirijci (207). Ovih posljednjih vjerojatno bi bilo i više, ali je Njemačka do nedavno njihove zahtjeve prihvaćala po skraćenom postupku, bez provjere individualnog slučaja. DW je nedavno pisao o masovnom povratku Iračana u domovinu zbog nezadovoljstva sporošću njemačkih službi. Ipak, većinu tužbi podnijeli su ljudi koji su stigli u Njemačku 2014. i prije toga, a čiji su zahtjevi još u obradi.

„U siječnju prošle godine – dakle prije nego što je došao golemi broj izbjeglica – mi smo ovdje već imali 200.000 slučajeva koji se ne pomiču s mrtve točke“, kaže Pichl.

„Mnoge izbjeglice i njihovi pravni zastupnici ne vide drugu opciju osim tužbe. Zamislite te ljude koji godinama sjede po izbjegličkim domovima bez ikakve perspektive. Njihove obitelji nisu s njima, nemaju šansu za posao – ništa.“

Somalijac dobio tužbu

Za zastoj se pobrinula i politička odluka da se prioritetno rješavaju slučajevi onih tražitelja azila koji imaju slabe izglede da ostanu u Njemačkoj. Tako je prošle godine odgovoreno na veliki broj zahtjeva došljaka iz zemalja zapadnog Balkana. Prije je bila praksa da tražitelji azila često i po šest mjeseci čekaju da uopće dobiju termin za saslušanje kod jednog od službenika BAMF-a. Sada je broj službenika tog Ureda povećan za 40 posto, a otvoreno je 20 novih centara za odlučivanje.

To tek polako daje rezultate. U medije je u listopadu dospio slučaj jednog Somalijca koji je pobjegao od terorističke paravojske Al Šabab koja hara njegovom domovinom. On je prošlog listopada tužio Ured za izbjeglice jer je do toga trenutka čak 18 mjeseci čekao da bude odlučeno o njegovu zahtjevu za azil. Iako sud ima mogućnost novčano kazniti Ministarstvo unutarnjih poslova zbog pasivnosti, u ovom slučaju sud u Osnabrücku naredio je Uredu da u roku od tri mjeseca odluči o zahtjevu tog Somalijca.

„Važno je da sudovi jasno ukažu BAMF-u da konačno mora odlučiti u pravednoj, redovitoj proceduri – ali efikasno“, kaže Pichl. Ovaj pravni stručnjak Pro Asyla vjeruje da će broj tužbi rasti što je, kaže, pozitivna stvar. Jer sustav, navodi Pichl, prisiljava ljude da budu pasivni i ne rade ništa po izbjegličkim domovima, ali mogućnost tužbe je šansa za izbjeglice da uzmu stvar u svoje ruke.

>>Sirijci poput Hrvata?

>>