Izbori mijenjaju i političku elitu

Dok su trenutačno Barack Obama i John McCain potpuno koncentrirani na zadnje važne nastupe u dugoj predsjedničkoj kampanji te na borbu za svakog još neopredijeljenog glasača, njihovi savjetnici i ljudi od osobnog povjerenja u potrazi su za “najboljim imenima” s kojima bi formirali novu državnu administraciju. Svi do sada obavljeni razgovori, nadanja i obećanja o imenovanjima mogu preko noći propasti pobijedi li konkurencija.

Oni nepovjerljivi koji nisu do sada željeli Baracku Obami ili McCainu sa stopostotnom sigurnošću potvrditi da će prihvatiti ponuđenu funkciju jer ne žele “potrošiti” ime u predizbornim spekulacijama ili ne vjeruju u sigurnu pobjedu pa kalkuliraju, brzo će promijeniti mišljenje bude li izabran njihov kandidat. Točno je da u politici opstaju oni najmudriji i najstrpljiviji, ali na žalost, često i oni beskrupolozni, koji nemaju moralnih obzira makar ih se prozvalo konvertitima ili makijavelistima. Takvih će sigurno biti i u novoj administraciji.

Ako se još uvijek dvoume treba li zagovarati prvog Afroamerikanca na putu prema Bijeloj kući, pobijedi li Barack Obama, u istom će trenutku oni biti njegovi najveći obožavatelji, spremni ući u takozvanu administraciju “promjena”. Griješe stoga oni koji misle da su sva imena već sigurna i da će pobjednik odmah nakon izborne noći Americi pročitati imena najvažnijih ministara. Točno je da su građani željni svježih ljudi i novih imena, ali od pobjede do inauguracije puna su dva i pol mjeseca i u tom će razdoblju Ameriku voditi aktualni predsjednik Bush, a takozvano tranzicijsko razdoblje zakonom je potvrđeno da bi “izbornik” imao dovoljno kvalitetnog vremena za donošenje važnih procjena i odluka kao što su najbliži suradnici i članovi vlade.

Obama ima širi izbor
Barack Obama u svojoj blizini sigurno ne želi ljude poput republikanaca Dicka Cheneyja ili Karla Rowa, koji daju kruti dominantan ton kabinetu, ali ni poslušnike kao što su Condoleezza Rice koji slijepo slijede predsjednika. Zanimljivo je da ni John McCain, iako republikanac i konzervativno orijentiran, nije tip političara ili vođe koji bi poput Busha za najbliže suradnike postavio “stranačke jastrebove”.


Foto: AP

McCain ipak nije klonirani Bush, koliko god tu usporedbu demokratska mašinerija u kampanji forsirala kao jedan od glavnih argumenata, tvrdeći će sve biti isto kao prije pobijede li republikanci. Da nije isto, vidjelo se i u predizbornoj kampanji, ali za razliku od Baracka Obame, koji ima prednost jer je mlad i nov na političkoj sceni te mu se većina uglednih lijevih intelektualaca i stručnjaka žele pridružiti na putu promjena prema boljem američkom društvu i gospodarstvu, McCain nije obasut ponudama vrsnih političkih imena.

Tome je nekoliko razloga, koji su djelomično prešućivani u kampanji. Spomenimo samo one najvažnije, a to je da dio desnog krila Republikanske stranke nije zadovoljan izborom liberalnijeg, neovisnijeg među njima za predsjedničkog kandidata, a drugi dio mu ne može oprostiti iznenađenje zvano guvernerka Sarah Palin. Usto, McCain je na glasu kao odgovoran i vrijedan, ali i težak u međuljudskim odnosima. Brzo plane, uvrijedi se, naljuti se pa se poslije, istina, i brzo ispriča, ali u politici je demanti nepopularna metoda komunikacije.

Svježina u Washingtonu
Bushovih osam neuspjelih i ratnih godina težak je uteg McCainu jer je ugled Republikanske stranke znatno urušen pa nije mali broj onih koji ne žele, pobijedi li 72-godišnji vijetnamski veteran i 43-godišnja prpošna zamjenica, ući u administraciju koja u startu nije obećavajuća, a neće ni s oduševljenjem biti dočekana širom svijeta, koji očekuje predsjednika koji će krenuti u izgradnju boljih američkih vanjskopolitičkih odnosa.

Uz ministarstvo obrane, za najvažnija mjesta u budućoj američkoj vladi traži se kvalitetan državni tajnik, a to je šef State Departmenta, ministri financija i pravosuđa, kao i šef osoblja Bijele kuće. U Obaminu stožeru naglašavaju da je lista potencijalnih ministara duga i s imenima zavidnog ugleda i sposobnosti poput Tonyja Lakea, koji je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost u administraciji Billa Clintona, a sada je glavni vanjskopolitički savjetnik demokratskom kandidatu.

U kombinaciji za vanjske poslove su Bill Richardson, George Mitchell, Jamie Rubin, Richard Holbrooke, general Wesley Clarke, pa čak i Madeleine Albright, a možda i Hillary Clinton. Kao kadrovi Obamine administracije koji bi trebali rješavati financijsku krizu i gospodarstvo navode se bivši ministri financija Robert Rubin, Lawrence Summers i Gene Sperling te bivši predsjednici Federalnih rezervi Paul Volcer i Michael Froman. Za šefa Bijele kuće Obama bi mogao imenovati Thomas Daschlea, bivšeg čelnika senatske većine, ali spominje se i ime kongresnika iz Illinoisa Rahma Emanuela, koji je radio s Billom Clintonom, a postao je bliskim prijateljem afroameričkog kandidata.

U igri je i senator John Kerry, gubitnik na izborima 2004.godine. Oko Obame se vrte imena guvernerice Arizone Janet Napolitano i bivšeg zamjenika ministra pravosuđa Erica Holdera, a za poziciju savjetnika za nacionalnu sigurnost spominju se Suzan Rice i James Steinberg. Neku od prestižnih pozicija od Obame očekuje i guvernerica Kansasa Kathleen Sebelius. Postoji mogućnost da Obama zadrži republikanskog ministra obrane Roberta Gatesa barem prvu godinu svog mandata, u kojoj najavljuje početak povlačenja vojnika iz Iraka!


Foto: Reuters

Senator John McCain najavljuje da će njegova administracija biti sastavljena od ljudi izvan Washingtona kako bi dolaskom u glavni grad donijeli svježinu, a ne utvrdili stare političke veze. Sudeći prema izboru nepoznate guvernerke Sarah Palin, vjerojatno republikanski kandidat ima i slična nova kadrovska iznenađenja pobijedi li Baracka Obamu. Za planiranje mogućeg prijenosa ovlasti s Busha na McCaina izabran je bivši državni tajnik ratne mornarice John F.Lehman. U sve su uključeni i poznati washingtonski lobisti William E. Timmons i William L. Ball.

Za ministra vanjskih poslova u optjecaju je ime Randyja Scheunemanna, ali i McCainova bliskog prijatelja nezavisnog senatora Josepha Liebermana. Poput Obame, i McCain će pokušati zadržati Roberta Gatesa u Pentagonu, a u rezervnoj kombinaciji su John Lehman i Richard Armitage, bivši zamjenik državnog tajnika. McCain će promijeniti ministra financija Henryja Paulsona, na čije bi mjesto imenovao predsjednika Svjetske banke Roberta B. Zoellicka, bivšeg zamjenika državnog tajnika. Blizak je i s direktorom Cisco Systemsa Johnom Chambersom i Steveom Ballmerom iz Microsofta te Meg Whitmanom iz eBaya. Pobijedi li, John McCain bi u svojoj vladi želio vidjeti i popularnog bivšeg guvernera Massachusettsa Mitta Romneyja.