OBRAĐENO 92 POSTO

Izbori u BiH: Komšić povećao prednost nad Borjanom Krišto

Foto: STAFF/REUTERS
Zeljko Komsic of Democratic Front (DF) and Croat candidate for the tripartite Bosnian presidency, speaks during news conference after presidential and parliamentary elections in Sarajevo
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Sarajevo: Denis Bečirović proglasio pobjedu kao Bošnjački član Predsjedništva BiH
04.10.2022.
u 16:06
Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika je, kao kandidatkinja za srpskog člana Predsjedništva BiH dobila 300 tisuća glasova ili 52 posto, dok je njen glavni protukandidat Mirko Šarović iz Srpske demokratske stranke (SDS) dobio povjerenje 205 tisuća birača ili njih 35 posto.
Pogledaj originalni članak

Željko Komšić kao kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata povećao je prednost u odnosu na protukandidatkinju Borjanu Krišto i sada vodi s 54,6 naprema 45,40 posto, proistječe iz podataka koje je u utorak poslijepodne objavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP).

Nakon što je obrađeno 92,34 posto glasačkih listića ispostavilo se kako je za Komšića kao kandidata Demokratske fronte (DF) glasalo 198 tisuća birača, dok je svoj glas za HDZ-ovu Krišto dalo njih 164 tisuće.

Denis Bećirović iz SDP BiH je na istom uzorku učvrstio pobjedu nad Bakirom Izetbegovićem osvojivši 290 tisuća glasova, odnosno 57 posto, dok je za čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) glasalo 190 tisuća ili 37 posto birača.

VIDEO: Prevara na izborima u RS

Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika je, kao kandidatkinja za srpskog člana Predsjedništva BiH dobila 300 tisuća glasova ili 52 posto, dok je njen glavni protukandidat Mirko Šarović iz Srpske demokratske stranke (SDS) dobio povjerenje 205 tisuća birača ili njih 35 posto.

Dodik je pak učvrstio prednost u utrci za predsjednika Republike Srpske i sada ima 277 tisuća glasova ili 48 posto, a njegova protukandidatkinja Jelena Trivić 249 tisuća ili 43 posto.

U utrci za mjesta u Zastupničkom domu parlamenta BiH, nakon nešto više od 80 posto obrađenih glasačkih listića, najviše glasova iz Federacije BiH dobila je SDA, koju je biralo 25 posto glasača ili 190 tisuća, slijedi lista koju predvodi HDZ BiH, za koju je glasalo nešto manje od 120 tisuća ili oko 15 posto birača, potom SDP BiH sa 102 tisuće osvojenih glasova ili 13 posto te Komšićeva DF s oko 10 posto odnosno 77 tisuća glasova.

IZ RS najveće povjerenje birača dobio je Dodikov SNSD, za kojega je glasalo 223 tisuće birača ili 42 posto, a slijede ga SDS s 98 tisuća glasova ili 18 posto te Partija demokratskog progresa (PDP) sa 62 tisuće glasova ili 11 posto.

Gotovo je identičan odnos snaga i u natjecanju za parlamente dva entiteta.

Točan broj mandata koje su dobile stranke bit će poznat tek nakon što se prebroje svi glasovi s obzirom na komplicirani izborni sustav u BiH koji predviđa i dodjelu tzv. kompenzacijskih mandata, na temelju ukupnog broja izravnih glasova što ih dobiju najveće stranke. 

VIDEO: Mještani sela u šibenskom zaleđu u strahu: 'Tučem vuka kamenom, on ništa, samo me pogleda'

KAKO JE TEKLO LOBIRANJE

Visoki predstavnik donio izmjene uz lobiranje SAD-a, Vatikana i Plenkovića

Konzultacije Plenković - Schmidt bile su česte i detaljne. Istodobno, Schmidt je bio suočen s golemim pritiscima, prvenstveno s bošnjačke strane. Naposljetku je visoki predstavnik kazao da neće ići odmah s reformama, ostavivši razdoblje da se akteri u BiH sami dogovore, iako je s velikom sigurnošću znao da se neće dogovoriti. Procijenio je ipak da će paket promjena predstaviti nakon izbora kako ne bi došlo do antagonizama u bošnjačkom tijelu i utjecaja na rezultate izbora. To je i učinio, sat nakon zatvaranja birališta. U danima nakon kongresa EPP-a u Rotterdamu pitanje reformi se jako aktualiziralo, što je bila izrazita promjena u odnosu na, primjerice, nekoliko godina prije kad se o nečemu takvom nije moglo ni razgovarati. No za te poteze Schmidt je, naravno, trebao ohrabrenje i drugih zemalja, pogotovo tzv. Kvinte - SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije i Francuske. Hrvatska politika i diplomacija uložila je goleme napore u lobiranje prema tim zemljama

Schmidt sačuvao Hrvate

Što stvarno znači prijelomna intervencija u izbornoj noći: Nema više lažnih Hrvata

Ključna promjena odnosi se na promjenu načina biranja izaslanika za federalni Dom naroda. Više će se izaslanika birati iz većinskih hrvatskih županija te će trebati ponovno gotovo natpolovična većina u hrvatskom klubu da bi se izabrala izvršna vlast entiteta. Dom naroda inače je do sada brojio po 17 izaslanika iz reda tri konstitutivna naroda te je imao sedam predstavnika manjina.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

GL
glištun
17:13 04.10.2022.

Političar bez stida. Obreži se i pređi na islam.

LE
LEGENDA
19:27 04.10.2022.

zašto" iz reda hrvata" kada to nije točno.

ŽU
ŽutiMrav
16:13 04.10.2022.

Ako nama biraju stranci onda ni mi mogli birati predsjednika Rusije.Zašto ne?