Parlamentarni izbori u Italiji i Madžarskoj, s kojima Hrvatska ima najdulju granicu na kopnu i na moru, doveli su do velikih podjela u stanovništvu, ponajviše u Italiji. Javnost je očekivala konačni odlazak kontroverznog Berlusconija s vlasti. Ali izbori nisu donijeli uvjerljivu pobjedu ljevice, nego je razlika između Berlusconija i Prodija u glasovima samo jedan promil.
Italija je danas duboko podijeljena. Kako će uopće funkcionirati Prodijeva koalicija koja se sastoji od 12, ideološki podijeljenih stranaka? Slična podijeljenost vlada i nakon mađarskih parlamentarnih izbora, za čiji je ishod u svijetu, doduše, vladao manji interes. I u Mađarskoj je razlika u glasovima između ljevice i desnice manja od jednog postotka. Zemlja je podijeljena na dva ideološka tabora. Jedan od Orbanovih zamjenika, Kölver, čak je najavio masovne demonstracije u slučaju da se konzervatvni Fidesz, nakon druge izborne runde 21. travnja, ne uspije vratiti na vlast. Kako će se podjele u Mađarskoj i Italiji odraziti na hrvatske interese?
U Mađarskoj, s kojom je Hrvatska provela punih 800 godina u personalnoj uniji, stvaranje suverene države južno od Drave dočekano je s velikim simpatijama i pritom nema razlika između stranaka ljevice i desnice. Čak i premijer Ferenc Gyurcsany, bivši komunist i tranzicijski milijunaš, dobro zna da je moderna hrvatska država stvorila pretpostavke za oblikovanje nove srednjoeuropske jezgre kao budućeg temelja EU, srušivši jednom zauvijek versailleski poredak, a time i svim Mađarima mrski Trianon i njegov duh u svijetu. Jedna od postavki Orbanove politike briga je za Mađare u susjedstvu. S Italijom je nešto drukčije. Rimu je ponekad odgovarala beogradska centralistička politika s težištem na Balkanu, koja je istodobno Jadran ostavljala na margini. Suverena Hrvatska je donijela nešto novo. Ona je srednjoeuropska, ali prije svega mediteranska i pomorska zemlja, čiji turizam već sada nadmašuje turističke brojke u bivšoj Jugoslaviji. Italija je podijeljena i prema Hrvatskoj.
Ministar vanjskih poslova Gianni de Michelis preporučio je 1991. godine Hrvatima da se isele na Mjesec ako žele neovisnu državu jer u Europi, navodno, više nema mjesta za "nove države". Naravno, Prodi je drukčiji. On je biciklom proputovao Istru i zauzeo se više puta za pristup Zagreba Europskoj uniji. Ali to ne znači da će talijanski pritisci na Bruxelles zbog hrvatskog gospodarskog pojasa na Jadranu, problemi s esulima ili juriš na nekretnine prestati. Uostalom, kako? Prodi će biti premijer koalicije suprotstavljenih interesa, u kojoj će sjediti i klerikalci i komunisti.