Izbornih jedinica 6 umjesto 10 i iz svake različit broj zastupnika

Sadašnje izborne jedinice diskriminiraju, a svatko mora imati pravo na jednaku zastupljenost. To je politika pravednosti koju promoviramo kad je u pitanju svaka tema, pa i ova.

Poručio je to u nedjelju na sjednici Glavnog odbora SDP-a lider te stranke Peđa Grbin te je pritom najavio da će u Sabor uskoro, točnije do početka ljetne stanke, uputiti svoj Zakon o izbornim jedinicima za izbor saborskih zastupnika, a prema kojemu više ne bismo imali deset izbornih jedinica nego samo njih šest. Time bi se, vjeruju u SDP-u, ispravila nepravilnost na koju još od 2007. godine upozoravaju i stručnjaci i organizacije civilnog društva i DIP i OESS i Ustavni sud, a to je da jednakost biračkog prava u Hrvatskoj ne postoji.

Prema SDP-ovu prijedlogu Sabor bi i dalje imao 151 zastupnika među kojima i osmero pripadnika nacionalnih manjina i troje zastupnika iz tzv. dijaspore, ali bi se 140 preostalih biralo iz šest, a ne više deset izbornih jedinica, i to tako da bi se iz svake izborne jedinice izabrao različit broj zastupnika, a ne više njih 14 kako je do sada bio slučaj.

Broj stanovnika, a ne birača

U SDP-u ističu kako izborne jedinice moraju pratiti administrativno-teritorijalnu podjelu i kao jednu od mnogih nelogičnosti ističu činjenicu da je Grad Zagreb trenutačno podijeljen na četiri dijela, odnosno u četiri izborne jedinice pri čemu se, primjerice, VII. izborna jedinica, jedna od četiri zagrebačke, proteže od Jaruna do Jadrana, odnosno Bakra.

Prema predloženom prijedlogu zakona koji će uskoro biti u Saboru veličina svake od šest izbornih jedinica ovisila bi o broju stanovnika, a ne broju birača u toj jedinici. A Državno izborno povjerenstvo usklađuje broj mandata s brojem stanovnika u skladu s popisom stanovništva.

Pa bi tako prva izborna jedinica koja bi prema SDP-ovu prijedlogu obuhvatila Grad Zagreb dala 28 saborskih zastupnika. Druga, koja bi obuhvaćala sjeverozapadnu Hrvatsku odnosno pet županija – Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku i Bjelovarsko-bilogorsku, dala bi 21 zastupnika. Treću jedinicu činila bi Slavonija, također s pet županija – Virovitičko-podravskom, Požeško-slavonskom, Brodsko-posavskom, Osječko-baranjskom i Vukovarsko-srijemskom i dala bi 24 saborska zastupnika dok bi iz četvrte izborne jedinice koja bi obuhvaćala središnju Hrvatsku, odnosno Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i karlovačku županiju, u Sabor ušlo 20 zastupnika.

Preferencijalnih glasova 5%

Zapadna Hrvatska s tri županije – Istarskom, Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom činila bi petu izbornu jedinicu i u Sabor dala 18 zastupnika dok bi Dalmacija s četiri svoje županije – Zadarskom, Šibensko-kninskom, Splitsko-dalmatinskom i Dubrovačko-neretvanskom obuhvaćala šestu izbornu jedinicu iz koje bi se pak u parlament na izborima biralo ukupno 29 saborskih zastupnika.

Istim zakonom SDP također planira ojačati i utjecaj samih birača na izborima, i to tako da smanji prag za preferencijske glasove unutar liste. Prema aktualnom zakonu u Sabor se ulazi s deset posto preferencijalnih glasova dok bi po SDP-ovu prijedlogu taj prag trebao iznositi svega pet posto.

– Za razvoj nekog društva i zajednice nužno je imati političku stabilnost. Bez toga nema ni gospodarskog razvoja i rasta. Zato se naš prijedlog izmjene Zakona o izbornim jedinicama nadovezuje na našu strategiju regionalnog preustroja Hrvatske pa se zalažemo za manji broj općina, gradova i županija te smo u skladu s time i pripremili ovakav prijedlog izmjene zakona izbornih jedinica – kazao je potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Ustavni sud: Izborne jedinice nisu u skladu s brojem stanovnika

Problem nejednakosti biračkog prava nije od jučer. Ustavni sud još je 2010. godine upozorio na to da izborne jedinice nisu usklađene s brojem stanovnika i birača zbog čega su odstupanja po pojedinim izbornim jedinicama cijelo to vrijeme znatno veća od pet posto. Problem se ponovno aktualizirao nakon zadnje objave popisa stanovništva, koji je pokazao da ono izumire i iseljava se.

Prvi rezultati popisa stanovništva pokazali su da je čak 12 županija izgubilo više od 10 posto stanovništva, a njih osam više od pet posto stanovnika. To je pokazalo da će se izborni sustav svakako morati mijenjati. Međutim, do danas se ništa konkretno nije dogodilo.

– Naš je cilj utvrditi zakonska rješenja koja će omogućiti da svaki glas teži isto. Ili ćemo mijenjati granice izbornih jedinica kako bi bio jednak broj birača ili ćemo u postojećima mijenjati broj zastupnika - kazao je krajem siječnja HDZ-ov Branko Bačić.