Osobno sam jako protiv toga da se HZZO izdvoji iz državne riznice jer je učinjen golem napor da se svi državni prihodi stave na kup i poboljša upravljanje likvidnošću države, komentira Ante Žigman, potpredsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku Sabora, koji u tom tijelu sjedi kao predstavnik Hrvatske narodne banke.
Povjerenstvo je neovisno tijelo sastavljeno od stručnjaka, a zadaća mu je da prati na što se troši državni novac. Premijer Milanović još se nije izjasnio kojeg će ministra podržati u najnovijem sukobu o izdvajanju iz državne riznice, nego ih je pozvao da se dogovore. Varga obećava uštede i bolju zdravstvenu uslugu ako ode, no ministar financija rezerviran je prema njegovim tvrdnjama.
Kamo će račun
Na njegovu stranu stao je i Ante Žigman, koji kaže da izdvajanje riznice otvara niz problema, od čega je samo dio vezan uz likvidnost državne riznice, na što je upozorio Boris Lalovac.
– Riznica će morati nedostatak prihoda za zdravstvo premošćivati kratkoročnim zaduženjima, no otvara se i problem eventualnog zaduženja HZZO-a i po kojoj cijeni – upozorava Žigman, koji procjenjuje da bi se HZZO samostalno vjerojatno zaduživao po višoj cijeni od one po kojoj se zadužuje država ili bi se opet uzimala posudba od državne riznice. – Račun riznice nalazi se u Hrvatskoj narodnoj banci. Gdje će biti račun HZZO-a? Koja je cijena te transakcije? – pita Žigman i dodaje da se otvara i problem nadzora te kontrole sustava koji troši više od 20 milijardi kuna novca poreznih obveznika.
– Ne može ministar reći da mora čekati Sabor da donese rebalans prije nego nešto potroši. O tome treba voditi računa kad sastavlja proračun i znati što radi barem godinu unaprijed, a proračun bi se trebao raditi tri godine unaprijed. Nijedan ministar nije iznad Sabora da može sam odlučivati što će sa 20 milijardi kuna – ističe Žigman. Dodaje da će se pojaviti “problem implicitnih troškova” za prava pojedinih skupina, kao što su djeca i umirovljenici, koji imaju besplatno zdravstveno osiguranje.
Prvo reforme
Riznica funkcionira tako da bolnica dobije novac koji joj treba, neovisno o tome liječi li osiguranika koji plaća doprinos ili ima besplatno osiguranje. Hoće li bolnice obustavljati liječenje djece ili umirovljenika zato što proračun nije uplatio novac HZZO-u?
– Sad se doprinosi za pojedine skupine ne plaćaju HZZO-u izravno iz proračuna, nego bolnica dobije koliko joj treba, dakle doktor dobije plaću bez obzira na to liječi li radnika koji plaća doprinose, djecu, umirovljenike ili nezaposlene. Sve su to ozbiljne stvari zbog kojih se ne isplati ići korak natrag – ističe Žigman i savjetuje ministru zdravlja da se pozabavi reformom zdravstva: smanjenjem gubitaka bolnica, eventualnom privatizacijom pojedinih bolnica, provođenjem reformi iz programskog kredita Svjetske banke, ali i uvođenjem zdravstvenog fonda za osiguranike koji to žele.
– Izdvajanje HZZO-a iz riznice imalo bi smisla kad se zdravstvo konsolidira i kada HZZO bude spreman postati pravo osiguravajuće društvo. Stoga prvo provesti reforme, a onda se može ozbiljno pristupiti izdvajanju HZZO-a kao zdravstvenog osiguranja iz riznice – navodi Ante Žigman.
>>Varga o HZZO-u: 'To nije na Lalovcu već na premijeru i potpredsjednicima'
Svaka odgovorna vlast treba mijenjati status HZZO-a najmanje tri - četiri puta tijekom svog mandata. Tako da građani vide da se nešto radi.