'Izdvajanje HZZO-a iz riznice je 'poludobra' vijest'

Hrvatski laburisti traže od Sabora da zaduži Vladu RH da najkasnije u roku od 60 dana podnese izvješće o financijskim, organizacijskim i kadrovskim učincima provedbe Zakona o sanaciji javnih ustanova koji je na snagu stupio 1. siječnja 2013. godine, kao i o učincima na dostupnost i kvalitetu zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj.

Dragutin Lesar podsjetio je kako lani u proračunu nisu bili osigurani novci za sanaciju bolnica, već je država oduzela županijama upravljačka prava nad bolnicama, postavila svoje sanacijske upravitelje i tek u 2014. kroz proračun osigurala 3,2 milijarde kuna za sanaciju.

- Unatoč tom iznosu, i dalje ostaje 600 milijuna kuna duga iz 2013. godine, te novi dugovi stvoreni u 2014. od 1,5 milijarde kuna, što znači da ćemo 2015. godinu dočekati sa 2,1 milijardom kuna gubitaka – tvrdi Lesar te dodaje kako iz tog razloga traži analizu uspješnosti primjene Zakona o sanaciji javnih ustanova. Pozdravlja odluku o izdvajanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice jer smatra da nikada nije ni trebao biti u sklopu nje, i naziva to "poludobrom" viješću.

- Poludobra vijest je zbog problema koji postoji već 15 godina, a to je da država ne ispunjava svoje obaveze, odnosno ne uplaćuje HZZO-u osam vrsti doprinosa koje bi trebala. Tako Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ne uplaćuje doprinose za nezaposlene, Ministarstvo pravosuđa ne uplaćuje doprinose za osobe kojima je oduzeta sloboda, kao ni država za zdravstveno osiguranje svih onih kategorija koje je uzela pod posebnu skrb – pojašnjava Lesar koji je izračunao kako država samo u jednoj godini nije isplatila 2,059 milijardi kuna iz proračuna. Podsjetio je da je država od 1994. godine za sanaciju zdravstva izdvojila 14,5 milijardi kuna, a to je u biti, naglašava Lesar, novac koji država u tom razdoblju nije uplaćivala HZZO-u na račun doprinosa.

- Dakle, uzrok za pomanjkanje novca u zdravstvu dijelom leži upravo u tome što država nije ispunila svoje obveze. HZZO sada treba provesti kategorizaciju bolnica te uvesti plaćanje po usluzi i tek tada će se jasno vidjeti tko eventualno generira gubitke – smatra Lesar. Kad HZZO više ne bude u državnoj riznici ove manipulacije, odnosno neplaćanje države, više neće biti moguće, dodaje on. - Odnosno bit će moguće, ali će ostajati jasan trag neplaćanja, pa će biti utuživo. Ove 2,059 milijarde kuna koje nije platila na račun doprinosa je država u biti ukrala, okrivila županije za gubitke pa se kao dobra majka javila da spasi zdravstvo – zaključio je Lesar koji smatra da izdvajanje HZZO-a iz riznice ne bi smjelo značiti umanjenje bilo kojeg prava osiguranika, kao niti lošu uslugu.

>> Lalovac: Račun HZZO-a neka vodi Hrvatska narodna banka

>> Grčić o izlasku HZZO-a iz riznice: Već imamo zakon koji regulira to pitanje