Izdvajanjem Zagreba u regiju u Slavoniji potpore rastu 25 posto

Nova statistička podjela Hrvatske koju je pripremila ministrica Gabrijela Žalac garantira slavonskim županijama te najmanje razvijenim krajevima Hrvatske više novca iz europskih fondova i veći udjel bespovratne potpore u projektima za čak 25 posto. Naime, novom shemom koju je pripremilo njezino Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Zagreb se izdvaja kao posebna regija, a kako je Zagreb i najrazvijenija županija u Hrvatskoj sa standardom daleko iznad svih ostalih, time se i prekida dosadašnje umjetno podizanje standarda cijele regije čiji je Zagreb bio dio.

Nažalost, nova pravila odnosit će se isključivo na novac iz nove financijske omotnice za razdoblje 2020.-2027. godine. Konačna verzija nove podjele nije definirana, već je Žalac pred županima predstavila čak devet varijanti, od kojih su izdvojene dvije s najboljim ocjenama struke. Do kraja mjeseca trebamo se odlučiti za jednu verziju, a navodno je otvoreno još jedino pitanje Bjelovarsko-bilogorske županije koja može izabrati želi li biti u grupi sa slavonskim županijama ili pak s onima u sjevernoj Hrvatskoj.

Dvije varijante na stolu

NUTS2 regije, kako se službeno nazivaju u europskoj administraciji, osnova su za određivanje visine poticaja i bespovratnih sredstava koja su oslobođena za određeno područje. Osnovni kriterij je usporedba standarda te regije i prosječnog standarda Europske unije. Prethodna administracija u vrijeme mandata Zorana Milanovića podijelila je Hrvatsku na dvije NUTS2 regije pri čemu je Zagreb dijelio regiju sa Slavonijom, Kordunom i ostalim manje razvijenim krajevima Hrvatske. Naravno, Zagreb je automatski standard povećao za 25 posto pa su najmanje razvijeni dijelovi Hrvatske ostali zakinuti za visoke poticaje, što je proizvod politike na koji se i tada upozoravalo.

Nova podjela nudi opciju s četiri NUTS2 regije, a Zagreb kao izdvojenu sredinu. Naime, autori podjele ističu kako Zagreb ima više od 800 tisuća stanovnika, što je ujedno i donja granica za NUTS2 regiju. Nadalje, u najbolje ocijenjenim varijantama podjela zasebnu regiju čini pet slavonskih županija s Karlovačkom i Sisačko-moslavačkom županijom, drugu regiju Dalmacija, Istra, Gorski kotar i Lika, a pet sjevernih županija čini četvrtu regiju. Takva podjela automatski znači da bi slavonska regija u novoj financijskoj perspektivi mogla koristiti znatno veća EU sredstva nego do sada. Naime, prosječni je BDP tih županija na svega 40,7 posto europskog standarda pa bi im u svim projektima pripadala maksimalna potpora od 50 posto bespovratnih sredstava.

U postojećoj statističkoj raspodjeli nismo imali nijednu takvu regiju, a sada bi maksimalne potpore dobivalo barem osam županija. Sjeverna Hrvatska dobila bi maksimalne potpore na razini od 35 posto, što je napredak od 10 posto, a jadranska Hrvatska ostaje na istom. Grad Zagreb izgubio bi pak pet posto potpora u odnosu na sadašnju potporu od 25 posto, što je, s obzirom na razinu razvijenosti, manji problem. Zagreb tako ima standard na razini od 105 posto u odnosu na prosječni BDP Europske unije.

Nepravda iz 2012.

– Prijedlogom nove podjele prostornih jedinica ispravlja se nepravda učinjena 2012. godine, kada je usvojena trenutačno važeća NUTS2 podjela Hrvatske. Predloženi put najpravedniji je s obzirom na ekonomske i statističke pokazatelje i sukladno mapi siromaštva koju je izradila Svjetska banka – istaknula je ministrica Gabrijela Žalac nakon premijerova sastanka s predstavnicima Hrvatske zajednice županija i Udruga gradova i općina te nadležnih saborskih odbora.

S njom su se složili i župani, koji su također naglasili da je trenutačna podjela bila nepravedna prema poduzetnicima koji su izgubili milijune eura potencijalnih potpora. Slijedi donošenje regionalnih karata potpora koje na snagu stupaju 2023. godine i koje će pokazati koliko su najnerazvijenije županije izgubile potpora zbog trenutačne podjele. Inače, kada se izabere konačna varijanta podjele NUTS2 regija po donošenju Vladine odluke, Državni zavod za statistiku uputit će je Eurostatu, a potom je treba prihvatiti Europska komisija.

Iz fondova Unije isplaćeno dvije milijarde eura od raspoloživih 10,7 milijardi

Pogledajte kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina:

Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina