Optužnica protiv R. Andrića

Izgladnjivanja i nasilje nad 350 vojnika naredio je šef Manjače

Foto: Borna Filić/PIXSELL
Izgladnjivanja i nasilje nad 350 vojnika naredio je šef Manjače
15.10.2015.
u 15:45

Bivši zapovjednik Manjače sada živi u Pančevu te mu poziv nije uručen.
Pogledaj originalni članak

 Optužno vijeće na kojem se jučer na zagrebačkom Županijskom sudu trebalo odlučivati o optužnici protiv Ratka Andrića (71), bivšeg zapovjednika logora Manjača (BiH), optuženog za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima, odgođeno je jer Andrić nije primio poziv suda.

On je nedostupan hrvatskom pravosuđu jer živi u Pančevu u Srbiji, a poziv mu je upućen preko međunarodne pravne pomoći.

Stražari i pripadnici JNA

S obzirom na to da je nedostupan sudu, kada optužnica postane pravomoćna, vjerojatno će se odlučivati i o eventualnom suđenju u odsutnosti. Istraga protiv njega pokrenuta je u kolovozu 2011. kada mu je određen istražni zatvor. Optužnica je podignuta u prosincu 2014., a njome se, sada umirovljenik, a nekada potpukovnik JNA tereti za ono što se u logoru Manjača događalo pod njegovim zapovjedništvom od 12. rujna 1991. do kraja 1991.

U to vrijeme tamo je bilo smješteno gotovo 350 zarobljenih pripadnika MUP-a i ZNG-a, a prema optužnici, svi ti ljudi u zloglasnom logoru boravili su u nehumanim životnim uvjetima. Andrić se tereti da je zasad nepoznatim pripadnicima osiguranja logora naređivao da psihički i fizički zlostavljaju zarobljene pripadnike hrvatskih vojnih postrojbi, a u svakodnevnom psihičkom i fizičkom zlostavljanju zarobljenika, osim osiguranja logora, sudjelovali su i pripadnici JNA.

Ponovno otvoren 1995.

Zarobljenike su izgladnjivali, batinali, tukli palicama i na drugi način fizički zlostavljali. Osim toga, smještali su ih u negrijane barake tjerajući ih da spavaju na betonu bez pokrivača, a kao posljedica tog iživljavanja, od zadobivenih ozljeda, 1. studenog 1991. preminuo je Stipe Rukavina. Prema optužnici, Andrić, osim što je naređivao zlostavljanja, nije ništa učinio ni da bi, sukladno Ženevskim konvencijama o postupanju s ratnim zarobljenicima, poboljšao uvjete života u tom logoru.

Manjača je, inače, jedan od najzloglasnijih logora koji je u BiH ustrojen za vrijeme Domovinskog rata. U njega su se dopremali zarobljeni hrvatski vojnici i civili, a kako se rasplamsavao rat u BiH, u njemu su zatvarani i bošnjački civili. Logor je radio tijekom 1991. i 1992., kada je pod pritiskom međunarodne javnosti bio zatvoren, a nakratko je ponovno bio otvoren 1995. Smatra se da je u tom periodu kroz njega prošlo između 3000 i 5000 zarobljenika, koji su tamo boravili u nehumanim uvjetima te koje se psihički i fizički zlostavljalo.

Točan broj ubijenih nije poznat, a brojke su, ovisno o izvorima, u rasponu od 10 do 50. Inače, tim se logorom bavio i sud u Haagu, a kakve su se strahote tamo događale, moglo se čuti na suđenju ratnom zločincu Ratku Mladiću kada su pojedini svjedoci iskazivali kako u Manjači nije bilo hrane ni odjeće, kako je bilo puno bolesnih zarobljenika koji su svakodnevno bili premlaćivani.

>>DORH istražuje zapovjednika logora Manjača kraj Banje Luke

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

Avatar Halidumjestohalida
Halidumjestohalida
19:13 15.10.2015.

Nikad zaboravit nikad oprostiti!!

BJ
Bjelovar112
17:43 15.10.2015.

gle pa srbi su i logore imali 90 tih bravo a nama drze prodike . treba ukinut mirnu reintegraciju ,aboliciju pa da vidimo koliko vole Hrvatsku

Avatar tnin
tnin
20:06 15.10.2015.

Zabilježeno u UN-u, genocidni srbi imali su logore smrti u svakom kutku koji su držali pod nadzorom. Nepremostiv razlog zbog kojeg se genocidna tkzv. republika srpska mora ukinuti.