Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, uvjerena je da će na sljedećim parlamentarnim izborima njezina stranka osvojiti barem 10 posto glasova i zauzeti mjesto u parlamentu koje joj pripada. HNS je, naime, jedina od stranaka vladajuće koalicije kojoj je popularnost u protekle dvije godine porasla. Iako narodnjake ponekad frustrira to što nemaju utjecaj u vlasti razmjeran povjerenju koje prema anketama uživaju u biračkom tijelu, ne misle da bi bilo pametno brzati s izborima. Svakoj je ekipi potrebno, kaže Vesna Pusić, dati vrijeme i prostor u kojem mogu pokušati ostvariti zacrtane ciljeve. No, problem koalicije pet stranaka nije toliko ni vrijeme ni prostor za djelovanje, zaključuje, koliko to što je propustila definirati jasne, konkretne i provjerljive ciljeve koji se neće rasplinuti u općim tezama o boljoj budućnosti.
Gotovo za sve vrijeme koalicijske vlasti HSS je slovio kao stranka koja se suzdržava od sukoba s partnerima i ne sudjeluje u polemikama, pa je zato iznenađujuće zazvučao pomalo ultimativna poruka šefa HSS-a Zlatka Tomčića da je potrebna hitna rekonstrukcija Vlade, kako kadrovska tako i vizionarska i projektna. Koliko ima smisla tražiti rekonstrukciju uoči ulaska u završni dio mandata?
- U međuvremenu je i predsjednik HSS-a malo reterirao, jer je prvi dojam bio da misli na promjene ministara. Bilo bi neracionalno dirati u ministre usred mandata, jer bi troškovi svega toga bili veći od koristi. Luksuz da potrošimo najmanje šest mjeseci na uhodavanje novog čovjeka ne može si priuštiti Vlada kojoj je ostalo dvije godine do kraja mandata. Na nižim bi razinama dobro došlo svježe kreativnosti i radne energije. Ministri su se, naime, našli u pat-poziciji, s obzirom na to da je u državnim resorima zabranjeno novo zapošljavanje, tako da se rijetko gdje mogla okupiti nova ekipa koja zna put do cilja.
Tomčić zamjera nedostatak vizije i novih projekata. Što mislite o tome?
- HNS dugo inzistira na konkretnim projektima. U dvije preostale godine treba definirati nekoliko ciljeva koji će se i realizirati u te dvije godine. Cijela ideja upravljanja državom je sposobnost da se definiraju ciljevi prve, druge, treće... runde. Ciljevi koji se mogu izvesti do kraja ovoga mandata su gradnja autoceste Zagreb- Split, društveno poticajna stanogradnja, koja je zaživjela, sređivanje katastarskih knjiga i gruntovnice... Apsolutna prednost bi nam trebala biti uklanjanje administrativnih zapreka za izravno ulaganje u Hrvatsku, koja je u svojoj studiji navela i Svjetska banka. U ovom mandatu treba početi i reorganizaciju pravosuđa, koja je dugotrajni proces i neće ga se dovršiti u ovom mandatu, ali ga se svakako može i mora početi.
Zašto koalicija nije odmah nakon pobjede na izborima, kad je imala veliko povjerenje birača, postavila takve konkretne ciljeve, koji su jasni svakom građaninu, bio učen ili neuk? Zašto je trebalo proći dvije godine da Vlada najavi završetak autoceste?
- Jedan je razlog i taj što je vrlo malo ljudi znalo da će se naći na ministarskoj dužnosti. Zato je bilo vrlo malo ljudi u vlasti koji su bili spremni odmah se prihvatiti konkretnog posla i kojima nije trebalo mnogo za upoznavanje resora, jer su i u civilnom životu radili nešto slično. Kod nas u politici smatra se da je bezobrazluk ako se unaprijed pripremate za neki posao. To da se netko dok je u opoziciji priprema da jednom bude ministar kod nas se pogrešno svodi na pretjerane ambicije. Priprema za određenu dužnost trebala bi biti školska zadaća političara koji izlaze na izbore. Velika slabost koalicije iskazivala se u kontroliranju agende, odnosno onoga što je glavna tema u Vladi i parlamentu. Nama su na dnevni red nametane teme za okrugle stolove i javne rasprave, ali ne za parlament. Bavljenje povijesnim temama nije redoviti, obični posao vođenja zemlje, a parlament i Vlada moraju voditi zemlju.
To što je zahtjev za rekonstrukcijom Vlade došao baš od šefa HSS-a, dodatno je osnažilo priče o tome da su se koalicijski partneri već počeli prestrojavati i ispitivati i druge mogućnosti za koaliranje do sljedećih izbora. Može li se išta više učiniti da se promijeni dojam kako protiv koalicije najviše rade oni koji su u njoj?
- Podsjeća me to na šalu pokojnog generala Ivana Šibla na vlastiti račun o tome da na posao ili još nije došao, ili je već otišao. Tako i koalicija. Stječe se dojam da se u prvom dijelu mandata još nismo uigrali, a u drugom se već pozicioniramo za sljedeće izbore. Za koaliciju je silno važno da razgovaramo, zato i ne bih prije toga ništa komentirala.
Imate li vi uopće povjerenja jedni u druge? Dojam je, naime, da nitko nikome ne vjeruje.
- Svaka politička formacija stvara svoju političku kulturu. U ovom slučaju nije presudno povjerenje, nego racionalni interes. No, mnogo ovisi o tome kako tko definira razinu zajedničkog zanimanja. Nekome je zanimanje samo promocija, nekome realizacija važnih projekata od kojih će svima biti bolje. Uvriježilo se da je politika više način života nego način da se postignu određeni ciljevi. Definiranje ciljeva katkad se promatra kao lažno obećavanje, a to je jedini pravi način upravljanja. Jer, nema načina da postignete neki cilj ako ga niste postavili. Umjetnost koaliranja je u formuliranju ciljeva koji će odgovarati svima toliko da se uključe u njihovu realizaciju. U tome smo se pokazali slabi. HNS ima najviše motiva da se ide na prijevremene izbore, jer je kod nas najveći nesrazmjer između sadašnjeg broja mjesta u Saboru i potpore koju imamo kod birača. No, unatoč tome, HNS je uvjeren da je najbolje za zemlju da koalicija izdrži do kraja mandata. Čak i ako rezultati nisu najbolji. To je bitno kako bi se dobio ritam normalnosti, prostor u kojem se nešto može napraviti.
Iako kažete da ste protiv promjena ministara, o povjerenju HNS-ovu ministru Radimiru Čačiću uskoro će raspravljati Sabor. Na njega se ljuti SDP, ljuti se Predsjedništvo Sabora jer je, kako kažu, neprimjerenim izjavama povrijedio dignitet parlamenta. Kako će se HNS postaviti u slučaju da Sabor izglasa nepovjerenje Čačiću s obzirom na to da ste izjavili da je on najbolji ministar?
- To što ja mislim da je on najbolji ministar u Vladi samo je jedan element, ali mislim da postoji i priličan konsenzus u našoj vrlo kritičnoj javnosti da je, komparativno gledano, on imao najviše rezultata. Ovo je drugi zahtjev HDZ-a da se glasuje o povjerenju ministru Čačiću, s tom razlikom da sad postoji određena potpora tom zahtjevu i u koaliciji. Sumnjam da bi Sabor mogao izglasati nepovjerenje, jer oporba to sama ne može. Nepovjerenje bi bilo moguće izglasati samo ako bi uz HDZ stao i dio SDP-a. Ne vjerujem da se to može dogoditi. A kad bi se dogodilo, to bi značilo da su izglasali izbacivanje HNS-a iz koalicije. U tom slučaju mi ne bi imali drugog izbora nego da izađemo iz koalicije.
Priča se da biste izašli iz koalicije i u Zagrebu. Je li to točno?
- Nije, ostali bismo u vlasti i dodatno bismo pojačali svoj dio zagrebačkoga Poglavarstva. Mi u Zagrebu imamo 40 posto vlasti i ne bismo je napustili.
Takve špekulacije su, naime, inspirirane time što SDP u Zagrebu ne bi imao s kime u koaliciju ako biste ih vi napustili, osim s HDZ- om.
- To je doslovno tako, ali nema razloga da mi u Zagrebu izlazimo iz koalicije, bez obzira na događanja na nacionalnoj razini.
Što mislite kolike su šanse da se do sljedećih izbora formira jedna konzervativna koalicija u kojoj bi bili HDZ, HSS, HSLS i DC? O tome se mnogo piše u medijima, a poznato je da šef DC-a Mate Granić ispipava koliko ima sklonosti u tim strankama prema njegovoj ideji.
- Što se DC-a tiče, najprije treba prijeći izborni prag, pa onda krenuti dalje. Što se tiče HDZ-a, koji bi tu kao najjača desna stranka mogao biti jedini integrator, on bi se morao bitno transformirati. Trenutačno je ta ideja u optjecaju više kao rezultat sukoba unutar nekih stranaka koalicije i između nekih stranaka koalicije, nego kao plod njihova opredjeljenja da stvarno surađuju s HDZ-om. HDZ je svojim sudjelovanjem na mitinzima desnice postao malo preekstreman da bi te stranke mogle s njim koalirati, a da bitno ne desetkuju svoje biračko tijelo. HSS-u bi takva koalicija na nacionalnoj razini bitno škodila, a o HSLS-u neću ni govoriti, jer tek treba vidjeti hoće li oni uspjeti uopće vratiti svoje birače. Ući s ekstremnim HDZ-om u koaliciju svakoj bi stranci značilo i velik rizik, jer bi joj taj savez mogao upropasiti potporu kod njezinih birača. A HDZ-u ne trebaju stranke koje mu ne mogu dovesti i birače. HDZ si je napravio medvjeđu uslugu, na primjer, kad je uoči potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i približavanju EU-u poveo ksenofobičnu raspravu o tome kako će Hrvatska završiti u zapadnom Balkanu. EU je bila cilj Hrvatske od samog početka. Ona je cilj svih tranzicijskih zemalja Europe koje teže modernoj demokraciji. Za Hrvatsku nema alternative. Naš ulazak podupire 76 posto građana Hrvatske i, konačno, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jedini je put postupnog ulaska u EU. Apsurdno je boriti se protiv onoga što je jedina ozbiljna civilizacijska hrvatska šansa za budućnost u demokratskoj Europi.
Kolika bi, prema vašoj procjeni, bila opasnost za opstanak koalicije povratak Dražena Budiše na čelo HSLS-a? U javnost je lansiran scenarij prema kojem bi Budiša odmah izvukao HSLS iz koalicije i izazvao prijevremene izbore jer bi Vlada izgubila većinu u Saboru, te na nove izbore izašao u prije spomenutoj koaliciji s HDZ-om i drugima. Koliko je takav scenarij izvjestan?
- Pročitala sam Budišinu izjavu da to ne misli napraviti i ja mu vjerujem. Najprije zato što u suprotnom ne bi to tako decidirano rekao. Drugo, mislim da bi takav potez bio iracionalan. Štetilo bi i njemu i stranci da to radi bez izbora. Nakon izbora, to je druga stvar. Prestrojavanje u parlamentu bez izbora bi bilo štetno, a pitanje je i bi li uspjelo.
A što je s izazivanjem izbora?
- Bilo bi racionalno pretpostaviti da HSLS želi imati malo veću potporu birača nego što je ima sad prije nego što se krene u nove parlamentarne izbore. S obzirom na previranja za to im treba barem dvije godine. Forsirati izbore kad imate pet, šest posto potpore, a istodobno imate 23 zastupnika u sadašnjem sazivu parlamenta, bilo bi posve iracionalno. Zato mi se čini da su te spekulacije više usmjerene na proizvodnju krize, nego što su rezultat neke analize. Ne mogu procijeniti u kojoj bi mjeri ponovni dolazak Budiše na čelo HSLS-a bio integrativni ili raskolnički faktor za HSLS. Njegov povratak ne bi bio opasnost za koaliciju, jer ne vidim temelja ni za prestrojavanje unutar parlamenta ni za izazivanje brzih izbora na kojima HSLS nema realne šanse da dobije nešto bitno.
Razgovarala Mladenka Šarić