HDZ i njegovi koalicijski partneri pobjednici su europskih izbora u Hrvatskoj, a Europska pučka stranka (EPP), kojoj pripada HDZ, također je pobijedila i zadržala poziciju najsnažnije političke grupacije u Europskom parlamentu. Prema posljednjim neslužbenim rezultatima, EPP ima 212, a socijaldemokrati 185 od 751 mjesta u Europskom parlamentu.
Prve analize na razini čitave EU pokazuju da su antieuropske i euroskeptične stranke, uspiju li sve zajedno formirati klub zastupnika, postale treća snaga u EP-u s otprilike 130 zastupnika. Porast utjecaja euroskeptika u EP-u mogao bi natjerati demokršćane, socijaldemokrate i liberale, tri vodeće političke grupacije s desnog i lijevog centra, na veliku koaliciju u EU. No, kandidat europskih socijalista Martin Schulz večeras je rekao kako su europski birači željeli promjene i reforme, a da Jean-Claude Juncker to ne predstavlja pa ga socijalisti ne mogu tako lako podržati. Već sutra počinju pregovori o tome tko će i s kime skupiti natpolovičnu većinu u EP-u.
Jean-Claude Juncker, bivši premijer Luksemburga koji je kao predsjednik Euro grupe bio jedan od predvodnika politike štednje nametane perifernim državama EU, ipak se noćas čini kao najizgledniji kandidat za novog predsjednika Europske komisije. Ima podršku relativno najvećeg broja zastupnika u EP-u, a javno ga je podržala i njemačka kancelarka Angela Merkel, premda neki europski lideri poput Mađara Viktora Orbana ili Britanca Davida Camerona najavljuju da nipošto neće podržati Junckera.
Pojavivši se pola sata nakon ponoći pred brojnim novinarima ovdje u Bruxellesu, Juncker je rekao da Europska pučka stranka kao relativni pobjednik ima pravo na formiranje koalicije u EP-u te da on ima pravo biti nominiran za predsjednika Europske komisije.
- Imamo jasnu proeuropsku većinu u ovom domu. Neću morati kleknuti na koljena i moliti - rekao je Juncker, aludirajući na to da nije spreman moliti socijaldemokrate za podršku, već da očekuje da oni sami prepoznaju da je on pobjednički kandidat. Juncker je spomenuo i zelene i liberale kao zastupnike s kojima demokršćani mogu naći zajednički jezik. Na pitanje bi li europski pučani prihvatili nekog trećeg kandidata za šefa EK u slučaju da se formira velika koalicija sa socijalistima a da ni Juncker ni Schulz ne uspiju dobiti većinu za svoje kandidature, Juncker je odgovorio: - Treba poštivati volju birača koji su poslali jasan signal. Druge stranke trebaju prestati ostavljati dojam da je ovaj rezultat manje važan...
Prvi nepotpuni rezultati europskih izbora i procjena novog sastava Europskog parlamenta objavljeni su tek nakon 23 sata, kada su se zatvorila posljednja biračka mjesta u Italiji, no u mnogim zemljama već su ranije tijekom večeri objavljivane izlazne ankete iz kojih je bilo moguće predvidjeti prve naznake rezultata. U Grčkoj, gdje su birališta zatvorena u 19 sati, izlazna anketa predvidjela je pobjedu radikalno lijeve Syrize, na čijem je čelu Aleksis Cipras, s 26 do 30 posto glasova. Čini se da su se ostvarila i crna predviđanja o ulasku grčkih neonacista iz stranke Zlatna zora u Europski parlament. Prema izlaznim anketama, osvojili su između 8 i 10 posto glasova grčkih birača.
Prvi neslužbeni rezultati iz Velike Britanije, koji su počeli stizati tek iza ponoći na prijelazu između nedjelje i ponedjeljka iako su europski izbori u toj zemlji održani još u četvrtak, ukazuju na pobjedu UKIP-a. Ta euroskeptična stranka predsjednika Nigela Faragea želi odvesti Veliku Britaniju van iz EU.
Odaziv birača veći je nego 2009. u mnogim velikim zemljama poput Njemačke, Francuske i Španjolske. Europski parlament na Twitteru je objavio da je izlaznost narasla po prvi puta u 35 godina na EU razini, iako se radi o porastu od samo 0,1 posto u odnosu na izlaznost 2009. godine. Prema prvoj procjeni objavljenoj u Bruxellesu, u Hrvatskoj se na ove europske izbore odazvalo 24,3 posto birača. Rekordno nizak odaziv zabilježen je u Slovačkoj (13 posto), nizak je i u Čekoj (19,5 %), Sloveniji (21 %) i Poljskoj (22,7 %).
Prve izlazne ankete iz Njemačke predvidjele su pobjedu demokršćana iz CDU/CSU (36,1 %), za kojim slijede socijaldemokrati iz SPD-a (27,3 %), Zeleni (10,8 %), ljevičari iz Die Linke (7,5 %), a dobro je prošla i nova "protesna" stranka Alternativa za Njemačku (AfD) s 6,6 posto, što bi joj donijelo 6 mjesta u EP-u. Njemačka ima 96 mjesta u EP-u. Socijaldemokrati u prvim izjavama slave rezultat koji je njihov najbolji postotak na nacionalnoj razini dosad u Njemačkoj i vjeruju da je za to zaslužan Martin Schulz, kandidat svih socijaldemokratskih europskih stranaka (uključujući i hrvatski SDP) za novog predsjednika Europske komisije. U Njemačkoj su se pojavljivali predizborni plakati sa Schulzovim likom i porukom NIjemcima da im je on jedini izbor ako žele vidjeti Nijemca na čelu Europske komisije.
Izlazna anketa Ipsosa u Francuskoj predviđala je da će Nacionalni front, ekstremno desna i euroskeptična stranka kojoj je na čelu Marine Le Pen, osvojiti do 26 posto glasova i biti prvoplasirana u toj zemlji. Marine Le Pen zalaže se za raspad Europske unije i ponovno stvaranje Europe slobodnih i suverenih država. Nada se da će u Europskom parlamentu ujediniti sve zastupnike koji se protive EU i da će ta politička grupacija, iako u manjini, imati dovoljno utjecaja da zaustavlja neke važne inicijative. Jedna od njih, o kojoj će odlučivati novi europarlamentarci, je i prijedlog o stvaranju zajedničkog Transatlanskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP), najveće zone slobodne trgovine na svijetu o kojoj trenutno pregovaraju SAD i EU.
Porast utjecaja euroskeptika u EP-u mogao bi natjerati demokršćane, socijaldemokrate i liberale, tri vodeće političke grupacije s desnog i lijevog centra, na veliku koaliciju u EU.
>> Austrija: Uvjerljivom pobjedom narodnjaci obranili prvo mjesto
Drago mi je radi Francuske , oni su puno propatili zadnje dvije godine.