Iako radi iza čvrsto zatvorenih vrata, a njegovi članovi i pismeno su se morali obvezati na šutnju, doznalo se da Povjerenstvo za izmjenu zakona o zaštiti životinja predlaže promjene koje životinjama ne donose ništa dobro.
Nakon što je 2007. godine donesen Zakon o zaštiti životinja u kojem se zabranjuje uzgoj životinja radi krzna, ovu godinu mogli bismo upamtiti kao godinu u kojoj se zakonodavac narugao aktivistima za zaštitu prava životinja, građanima, ali ono što je najvažnije - životima nedužnih činčila. Prihvate li se ove izmjene, bit će to jedan veliki korak unatrag u zaštiti životinja. Jasno je to već iz podatka da ni godinu dana prije pune primjene odredbe Zakona koja zabranjuje uzgoj životinja za proizvodnju krzna, a koja je imala desetogodišnje prijelazno razdoblje, Povjerenstvo predlaže da se iz te zabrane izuzme - uzgoj činčila. Kao da se u Hrvatskoj išta drugo i uzgaja radi krzna. Kad je Zakon donesen, suglasne su bile i političke stranke, istog mišljenja bila je i Hrvatska gospodarska komora, a podršku zabrani uzgoja životinja radi krzna dali su tada i građani Hrvatske.
Odlučeno prije Povjerenstva
Tijekom proteklih godina uzgajivači činčila uglavnom su zatvarali svoja vrata, no nekolicina ih, riječ je o nekoliko desetaka uzgajivača, nije odustala. Tako su 2014. osnovali i udrugu uzgajivača činčila, a koliko su dobro lobirali govori i podatak da je bivši ministar poljoprivrede još prije osnivanja Povjerenstva na zastupničko pitanje iz Sabora, a postavio ga je HSS-ovac Branko Hrg, član sadašnje vladajuće koalicije, odgovorio kako je u sklopu izmjena Zakona o zaštiti životinja u planu upravo izuzimanje uzgoj činčila iz zabrane uzgoja životinja za proizvodnju krzna.
Kako bi Povjerenstvo to i formalno odradilo, u njemu uz predstavnike Hrvatske gospodarske komore sjedi i glavni uzgajivač činčila. No, predstavnici Ministarstva poljoprivrede u Povjerenstvu to nije ništa čudno, kaže kako sve zainteresirane strane imaju pravo biti uključene. Istovremeno nisu pozvali, recimo, šumare koji uz pomoć konja izvlače drva iz šume. A i o tome se raspravlja, jer jedan od prijedloga Prijatelja životinja je zabrana korištenja konja za izvlačenje drva iz šuma. No, predstavnik uzgajivača činčila ne odlučuje samo o činčilama, već o svemu što je na dnevnom redu Povjerenstva. Kako je izjavio, ne vidi ni on tu ništa spornoga, zna on više od tih zaštitnika životinja. Pa tako zna da je upravo u Hrvatskoj idealna klima za uzgoj činčila, a da nema njih, uzgajivača, činčile bi ionako već odavno izumrle. Kao da im je baš u Hrvatskoj prirodno stanište. Tvrdi i da činčile od njega odlaze žive, a što se dalje s njima događa vjerojatno ga ne zanima. A ljepotica sa stranice na kojoj se reklamira zasigurno se zaogrnula i činčilama s njegove farme - http://wanger.hu/en/our-representatives.
Ni za pse ništa bolje
Iako je u najavama izmjena Zakona o zaštiti životinja bilo riječi i kako će se ukinuti rok za eutanaziju pasa u skloništima, ali i obaveznom kastracijom i sterilizacijom pokušati riješiti problem velikog broja napuštenih pasa, od toga po svemu sudeći neće biti ništa. Prema nekim prijedlozima i po pitanju pasa zakonodavac očito pogoduje nekim interesnim skupinama. Tako predlaže da posjednik koji ima više od 9 odraslih pasa mora zadovoljavati sve uvjete koje zadovoljava sklonište. I nije slučajno da je navedeno baš 'odraslih pasa'. Očito je da se iz ove obveze htjelo izdvojiti baš one za koje se zna da sigurno imaju štenad - uzgajivače. Moći će tako neki od njih, kao i do sada, kujice i štenad držati u bilo kakvim uvjetima. I dalje ih nitko neće kontrolirati. Ali će zato nastradati onaj tko u vlastitom domu ima više pasa, a želio bi, recimo, pružiti privremeni smještaj psima koji čekaju usmrćivanje u skloništima. Želi li Ministarstvo i na taj način legalizirati ubijanje u skloništima, jer pse se neće imati gdje smjestiti dok se ne udome. Istovremeno, Ministarstvo poljoprivrede još uvijek se ne bavi Pravilnikom o uvjetima koje trebaju zadovoljavati skloništa, a jednako tako nema ni pravilnika koji bi propisao uvjete za prodaju kućnih ljubimaca u pet-shopovima. Za to nema vremena.
Iako je Povjerenstvo imenovano u vrijeme bivšeg ministra poljoprivrede, sadašnji ministar kaže kako ima puno povjerenje u ljude u Povjerenstvu i ne želi se miješati u njegov rad. Aktivisti za zaštitu prava životinja ne slažu se s njegovim povjerenjem, pokrenuli su i peticiju, a pripremaju i prosvjedna pisma Vladi, Saboru, Ministarstvu poljoprivrede. Očekuju da na njih netko i reagira, jer dosta im je odgovora 'to su napravili oni prije nas'.
Dokle će kod nas interesne skupine biti važnije od javnog interesa? Zanima me.