U hitnu saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u petak uputila izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima se reguliraju odredbe vezane uz ugovore o specijalističkom usavršavanju između specijalizanata i bolnica. Premijer Andrej Plenković uvodno je istaknuo da su se ugovori sa specijalizantima, čak kolokvijalno nazivali robovlasnički ugovori, "što oni, naravno, nisu". Izmjene zakona, istaknuo je, idu u smjeru stimulativnih uvjeta rada i razvoja mladih liječnika i šalju poruku jačanja njihova položaja i sigurnosti radnih mjesta u Hrvatskoj, ali su i poziv da imaju odgovornost za održivost zdravstvenog sustava i za razvoj zdravlje Hrvatske i to ravnomjerno u svim krajevima Hrvatske.
"Dakle, da ne dođe do prevelike koncentracije u velikim centrima, a manje zaposlenosti liječnika s odgovarajućim specijalizacijama u bolnicama diljem Hrvatske", rekao je premijer. Ministar zdravstva Vili Beroš naveo je da se predloženim zakonskim prijedlogom troškovi specijalističkog usavršavanja svode isključivo na stvarne financijske troškove. Prema prijedlogu izmjena tako će, u slučaju raskida ugovora o radu prije isteka ugovorene obveze rada, specijalizant ili specijalist biti obvezni zdravstvenoj ustanovi nadoknaditi samo troškove specijalizacije, bez dodatnih drugih troškova. Beroš je naveo i da se predloženim izmjenama uređuje i odredba vezana uz priznavanje specijalističkog ispita položenog pred Europskom udrugom medicinskih specijalista, kao i odredba kojom se otklanja obaveza obavljanja pripravničkog staža dva puta u istom zdravstvenom usmjerenju.
Vlada je donijela i odluku o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstva zdravstva u iznosu od 7.438.750 eura, za nabavu opreme za uspostavu Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka, radi provedbe projekta C5.1.R2-I2 iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.
Provedbom navedenog projekta planira se uspostaviti nacionalnu informatičku onkološku mrežu za potrebe Nacionalne baze onkoloških podataka u koju će se povezati i upisivati podaci iz bolničkih informacijskih sustava i drugih sustava automatizmom i koja će biti kompatibilna s bolničkim informatičkim sustavima, a koja neće dodatno opteretiti zdravstvene radnike, istaknuo je Beroš. Vlada je donijela i odluku o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstva zdravstva, u iznosu od 1.781.250 eura, za nabavu CT uređaja za zdravstvene ustanove na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite, radi unaprjeđenja zdravstvene zaštite, podizanje dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga stanovnicima Karlovačke i Dubrovačko-neretvanske županije, kao i smanjenje lista čekanja na pretrage koje se obavljaju na CT uređajima.
Po jedan CT uređaj osigurat ćemo za Opću bolnicu Karlovac, Dom zdravlja Metković i Dom zdravlja Korčula, rekao je Beroš. Vlada je zaključkom poduprla i inicijativu Ministarstva zdravstva u provedbi projekta uspostave stalne operativne baze helikopterske hitne medicinske službe - baza Zagreb, u sklopu nacionalnog projekta uspostave hitne helikopterske medicinske službe u Hrvatskoj, kao strateškog projekta Vlade. Cilj projekta je uspostava buduće stalne operativne baze helikopterske hitne medicinske službe - baza Zagreb na dijelu nekretnine koja je u vlasništvu Zrakoplovno-tehničkog centra (ZTC), a neovisno o aktivnostima ZTC-a.
Vlada je zaključkom zadužila Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo financija, Ministarstvo obrane, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Centar za restrukturiranje i prodaju te ZTC da sklope sporazum o suradnji za provedbu aktivnosti i poduzimanje potrebnih radnji za realizaciju projekta. Financijska sredstva za provedbu zaključka, u ukupnom iznosu od 850.000 eura, osigurat će se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva zdravstva.
Vlada je donijela i odluku o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u BiH za ovu godinu tijekom koje će se sukcesivno Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala doznačavati sredstva - za razdoblje siječanj - ožujak, iznos od 3.110.000 eura jednokratno, a potom za razdoblje travanj - prosinac po 800.000 eura mjesečno.
Izmjene zakona radi povećanja plaća i drugih materijalnih prava sudaca
Povećanje osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika za dodatnih 11,5 posto, predlaže Vlada izmjenom Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika koji je sa sjednice u petak uputila u hitnu saborsku proceduru odnosno jedno saborsko čitanje. Izmjenama se predlaže i korekcija koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika županijske razine zbog činjenice da je razlika u koeficijentima između općinske i županijske razine značajno umanjena prethodnim povećanjem koeficijenta za dužnosnike u prvostupanjskim tijelima.
VEZANI ČLANCI:
Koeficijent županijskih sudaca i zamjenika županijskih državnih odvjetnika predlaže se ovim zakonom povećati s postojećih 4,55 na 5,00, a polazni koeficijent čelnika pravosudnih tijela županijske razine s 5,00 na 5,43. Predlaže se i da pravosudni dužnosnici dobiju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, godišnju nagradu za uskršnje i božićne blagdane, dar za dijete do 15 godina, regres za godišnji odmor te pravo na sistematski pregled.
To je treće povećanje plaća sudaca i državnih odvjetnika u posljednjih pet godina, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice kazao je da se povećanjem koeficijenata napravio "pravi omjer između prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca" te izrazio zadovoljstvo jer je s udrugama sudaca i državnih odvjetnika postignut konsenzus o koeficijentima.
U hitnu je saborsku proceduru Vlada uputila i izmjene i dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa potrebne radi zakona o lobiranju, čiji je konačni prijedlog Vlada s današnje sjednice uputila u drugo saborsko čitanje. Izmjenama se proširuje djelokrug rada povjerenstva koje bi postalo nadležno i za provedbu predloženog zakona o lobiranju, kada ga Sabor donese i on stupi na snagu. Ono bi uključivalo, između ostalog, uspostavu i vođenje Registra lobista u Hrvatskoj, vođenje postupaka, primanje izvještaja lobista te izricanje mjera predviđenih prijedlogom zakona o lobiranju.
Konačnim prijedlogom zakona o lobiranju prvi puta će se urediti aktivnost lobiranja u Hrvatskoj, a definiraju se i pojmovi - lobiranje, lobist, lobirane osobe, korisnik lobiranja i Registar lobista. Lobiranje se uređuje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama, u skladu s međunarodnim standardima. Lobirana osoba je svatko, a ne samo dužnosnik, tko je imenovan ili zaposlen ili na drugi način angažiran u tijelima zakonodavne ili izvršne vlasti, državnoj upravi, drugim državnim tijelima, jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave, uključujući njihova upravna tijela i ali i druga tijela koje imaju javne ovlasti i sudjeluju ili su nadležni za javno odlučivanje. Lobist je pak domaća ili strana fizička ili pravna osoba, koja lobira i koja je upisana u Registar lobista koji će se voditi pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, "čime se dodatno jača uloga Povjerenstva kao neovisnog antikorupcijskog tijela", kojemu će biti obvezni podnositi godišnje izvješće.
VIDEO Plenković potvrdio: Sabor će biti raspušten 14. ožujka
Uvodi s i tzv. razdoblje hlađenja za lobirane osobe te one, objasnio je ministar, neće moći 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti lobirati u odnosu na tijelo u kojem su obavljali dužnost ili službu. Malenica ističe da se tim zakonom dobiva dodatni alat u sprječavanju korupcije u društvu.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sudovima kojima se, među ostalim, propisuje obveza javne objave svih sudskih odluka u kojima se postupak dovršava i to na posebnoj internetskoj strani kako bi se omogućila njihova pretraga. Malenica tu izmjenu ističe kao važan iskorak u transparentnosti rada sudova, povećanja pravne sigurnosti i ujednačavanja sudske prakse.
Ribarstvu do 2027. na raspolaganju 348,1 milijun eura
Vlada je na sjednici donijela Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za razdoblje do 2027., ukupno vrijedan 348,1 milijun eura. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić je podsjetio kako je Europska komisija (EK) donošenjem provedbene odluke od studenog 2022. o odobravanju programa "Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu - Program za Hrvatsku” i službeno odobrila Program za ribarstvo i akvakulturu RH. U okviru tog Programa, kako je rekao, na raspolaganju su sredstva u iznosu od 243,7 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te nacionalni udio iz državnog proračuna od 104,4 milijuna eura.
"Tako ukupna vrijednost programa iznosi 348,1 milijun eura", istaknuo je Pavić. Sredstva su, kako je naveo, namijenjena za provedbu mjera potpore u okviru četiri prioriteta - poticanje održivog ribarstva te obnove i očuvanja bioloških resursa, poticanje održivih aktivnosti akvakulture te prerada i stavljanje na tržište, omogućavanje održivog plavog gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica i jačanje međunarodnog upravljanja oceanima i omogućavanje sigurnih, čistih mora. Pavić je kazao kako je nedavnim izmjenama Zakona o morskom ribarstvu i Zakona o akvakulturi propisano da Program koji je prethodno odobren od strane EK zaključkom donosi Vlada RH.
VEZANI ČLANCI:
Predlaže se smanjenje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma
Vlada u konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, predlaže smanjenje naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za 38 posto. Pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju godišnji prihod i primitak iznad 995 tisuća eura na godinu, plaćaju tu naknadu u vrijednosti 0,024 posto posto od ukupnih prihoda ili primitka.
Prema vladinom prijedlogu naknada se smanjuje na 0,015 posto prihoda ili primitaka ili za 38 posto, rekao je državni tajnik Pavić. Ocjenjuje da se tako značajno financijski rasterećuje poduzetništvo. Konačnim prijedlogom zakona omogućuje se i zamjena šume i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, šumama u vlasništvu drugih osoba, pri čemu šume koje su predmet zamjene moraju biti u pravilu srazmjerne vrijednosti, što se utvrđuje financijskim vještačenjem uz dopušteno odstupanje od pet posto vrijednosti.
Poseban je značaj predloženih izmjena i dopuna naspram investicijskih projekata koji su od iznimne važnosti za RH kao što su ceste, autoceste, željezničke pruge i vodne građevine, kaže Pavić. Naime, najveći dio investicija planira se izvan granica građevinskog područja pa se omogućuje da se šume i šumsko zemljište izvan granica tog područja, a u vlasništvu RH, u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture te vodnih građevina, na temelju lokacijske dozvole i potvrđenog geodetskog elaborata mogu izdvojiti iz šumsko - gospodarskog područja, uz mogućnost prenošenja prava vlasništva.
Vlada smatra da je to značajan iskorak u realizaciji investicijskih projekata na šumskom području u vlasništvu RH. U konačnom prijedlogu zakona po prvi puta se omogućuje i evidentiranje vrijednosti šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH u poslovnim knjigama, radi knjiženja vrijednosti imovine.
GALERIJA Nekad simbol grada, danas potpuno devastirana: Od đakovačke Mimoze ostali su samo zidovi