‘Izostanak Rusije s G7 ide na mlin savezu Moskve i Pekinga’

Rijetko je bio zanimljiv summit G7, grupe gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta, održan ovaj vikend u Biarritzu. Protekao je u svjetlu globalne diskusije o požarima u Amazoniji te u tonu geopolitičkog nadmetanja koje se očitovalo i u nenadanom posjetu iranskog ministra vanjskih poslova Mohammada Javada Zarifa. To jest, nenadanog za Donalda Trumpa. Međutim, ni američki predsjednik nije došao bez municije pa je tako summit koji su oni poganijeg jezika nazvali i skupom čudnih frizura označio i pitanjem – a gdje je Rusija?

Conte jedini za Rusiju

Podsjetimo, Rusija je izbačena iz članstva G8 nakon aneksije Krima u proljeće 2014. te potpomaganja proruskim snagama u industrijski razvijenom Donjeckom bazenu.

– Mislim da je puno prikladnije primiti Rusiju natrag. Ako bi netko to predložio, sasvim sigurno bih bio vrlo raspoložen prema toj ideji – rekao je Trump uoči summita.

Svi su se nakon toga prisjetili i njegove izjave date u Kanadi prije godinu dana kada je, kako prenosi riječi Donalda Tuska Reuters, izjavio da je ruska aneksija Krima bila dijelom opravdana te da to treba prihvatiti. Međutim, američki je predsjednik u takvoj politici osamljen. Otvoreno je protiv te ideje istupio upravo predsjedajući Vijeća Europe Donald Tusk, na zatvorenom sastanku lidera grupe protiv su bili svi, dakako i Angela Merkel te Emmanuel Macron. Jedini je takvu ideju podupro talijanski premijer Giuseppe Conte koji je nedavno dao ostavku. Japanski je premijer Shinzo Abe bio suzdržan.

Osim što kod Poljaka Tuska razlozi takvog mišljenja mogu biti i povijesni, on također navodi da ni jedan razlog ruskog isključenja zapravo nije nestao. Štoviše, kaže da je njihov broj narastao i nije jedini koji tako razmišlja.

U navodno žestokoj raspravi o Trumpovu prijedlogu izneseno je mišljenje kako je G7 obiteljski klub liberalnih demokracija te je to temeljni razlog zašto se Putina ne može vratiti unutra. Pitanje je i koliko sama Rusija želi natrag u grupu najrazvijenijih. Sada se čini kako je jedina motivacija koju bi Vladimir Putin mogao imati po tom pitanju ublažavanje sankcija. No, to će se teško dogoditi ako ne odustane od utjecaja na proruske snage u Ukrajini.

K tome, Rusija nije nikada ni imala pretjeran utjecaj u grupi, a nakon svega što se dogodilo, uloge koju je Rusija preuzela u svijetu te ipak slabije ekonomije u odnosu na ostale članice, teško da bi i bila smatrana za jednakopravnog partnera.

Sada grupa G7 djeluje dosta unisono, ovaj put je čak postignuto da Trump ostane do kraja, ne da otputuje prerano kao lani u Kanadi. U tome leži i najvjerojatniji odgovor zašto se u članstvo ne zove Kinu koja je druga po veličini svjetska ekonomija, sada i dovoljno napredna. Jedan dio leži u povijesnim razlozima jer se dalekoistočni div tek zadnjih godina intenzivnije bavi vanjskom politikom.

No, isto tako neki analitičari, posebno među američkim konzervativcima, upozoravaju da će odbacivanje Rusije sa zapadnjačkih summita, poput G7, približiti tu zemlju rastućoj Kini. Kada bi se u ovom društvu našle i Rusija i Kina, vrlo je vjerojatno da bi se došlo u situaciju kao u Vijeću sigurnosti, gdje se više ne može odlučiti ni o čemu.

Trump i Merkel se ne slažu

Donald Trump sve to gleda drukčije, izgleda upravo kao nadomjestak za neefikasno UN-ovo tijelo, kao sastanak na vrhu gdje se mogu riješiti gorući svjetski problemi. Summit je završio sa slaganjem da se članice G7 ne slažu gledajući u istom smjeru samo malo drukčijom dioptrijom.

Trump je iskoristio priliku da malo olakša retoriku prema Kini gledajući da se te napetosti smanje dok je u slučaju Irana ustvrdio kako je grupa blizu dogovora samo da bi ga Angela Merkel opovrgnula.

Grupa je na sastanku jučer obećala 20 milijuna dolara i slanje zrakoplova za gašenje požara u Amazoniji. Isto je tako obećana i srednjoročna pomoć za pošumljavanje. Macron je dodao da će Brazilu dati konkretnu pomoć svoje vojske u spašavanju “pluća svijeta”, kako je nazvao prašumu.