Najskuplji proljetni mjesec karantene stajao je hrvatski proračun oko šest milijardi kuna, no nitko ne vjeruje da bi se taj trošak ponovio kada bi sada uveli jednomjesečnu karantenu. Na proljeće je nakon zatvaranja ekonomije i zabrane kretanja u proračun nakon mjesec dana sjelo gotovo četiri milijarde kuna poreza i doprinosa manje nego što se očekivalo, a oko 2,3 milijarde kuna otišlo je na potpore za plaće zaposlenih – sve zajedno oko šest milijardi kuna!
Ograničenja do Božića
Makroekonomisti vele da bi novo zatvaranje na samo mjesec dana, koje bi podrazumijevalo zabranu rada kafića, trgovina i pratećeg uslužnog sektora, bilo znatno jeftinije jer se nalazimo u nešto povoljnijim okolnostima nego što smo bili na proljeće. Prva je razlika što više nema prekida u međunarodnim robnim tokovima, pa ni zastoja u isporuci roba. Jednako tako špica turističke sezone je iza nas pa su samim time i potencijalni gubici zbog izostanka stranih turista niži nego što su bili tijekom Uskršnjih blagdana i predsezone. Državni bi proračun najviše stradao zbog pada domaće potrošnje, uobičajene za kraj godine i blagdansko razdoblje, a bez zarade i prihoda ostali bi i trgovci, odnosno tvrtke, koji se posebno spremaju za šoping groznicu.
VIDEO: Božinović najavio nove mjere: "Ograničavaju se okupljanja na 25 osoba, zatvaraju se noćni klubovi, a kafići smiju raditi do 22."
Zadnjih se godina ta predblagdanska potrošnja prebacila sa prosinca i na mjesec studeni, posebno kad su trgovci počeli jače reklamirati ‘crni petak’ i nuditi velike popuste. Kad je u pitanju odjeća i obuća, dio te prodaje mogao bi se preseliti u virtualne online prodavaonice, dok bi se standardna dnevna potrošnja prehrambenih namirnica i sredstava za higijenu održala. Zabrana rada pokosila bi kafiće i restorane koji, prema tvrdnjama njihove cehovske organizacije, trenutačno zapošljavaju oko 25 tisuća radnika, što je zbog osjetnog pada prometa desetak tisuća manje nego što bi ih bilo da nije bilo pandemije.
Država i sada financijski podupire isplatu plaća u 14.000 tvrtki sa 70 tisuća zaposlenih, a kada bi se zatvorili lokali na mjesec dana, taj bi se broj mogao udvostručiti! Primjerice, svi kojima je u Varaždinskoj županiji zabranjen rad kandidati su za isplatu državnih potpora za zaposlene. Lako je moguće da će nakon par dana slične odluke donositi i druge sredine, a za državu bi možda bilo najmudrije da maksimalno uspori kretanje građana na četiri tjedna, kako bi do Božića smanjili širenje virusa i pritisak na zdravstveni sustav. Čak i kad bi broj radnika kojima bi država morala osigurati sredstva za plaće narastao na 200.000, to je i dalje tri puta manje nego što je bilo u travnju, kada je za plaće gotovo 600 tisuća zaposlenih isplaćeno 2,3 milijarde kuna.
Za plaće bi, dakle, trebalo osigurati oko 500 milijuna kuna više nego što je već planirano u rebalansu, što i nije trošak koji Hrvatska ne bi mogla podnijeti, ako bi ograničenja trajala mjesec dana. Hrvatskoj je ovih dana doznačeno prvih 500 milijuna eura iz europskog SURE projekta, koji su trebali pokriti dio dosadašnjih isplata ih nacionalnog proračuna. Poduzetnici, međutim, kažu da 4000 kuna potpore po radniku nisu pravedna odšteta za zabranu rada jer je to novac koji ide radnicima za plaće, a ne njima za pokrivanje troškova.
Riječki ugostitelj Vedran Jakominić i jedan od glasnijih članova nove poduzetničke udruge Glas poduzetnika kaže da bi svima koji ne bi smjeli raditi država morala nadoknaditi realan trošak. Njemačka svojim tvrtkama isplaćuje 75 posto lanjskog prometa, Austrija 80 posto. Naše su tvrtke osim potpore za plaće zaposlenih od države na proljeće dobivale moratorije, ali i otpise poreznih obaveza.
– I Ustav i Zakon o civilnoj zaštiti propisuju da se ograničavanje poduzetničke aktivnosti može provesti samo uz naknadu. Nama trebaju sredstva da bismo podmirili najamnine, platili poreze i ostale troškove. Ako ima novca za povišice u javnom sektoru, božićnice i avione, treba ga biti i za odštetu nama – kaže Jakominić.
Trenutno kafići, restorani i hoteli zajedno imaju trećinu manje prihode nego što su ih imali u istom razdoblju prošle godine, a trgovina zaostaje za prošlom godinom oko dva posto. Ta izgubljena potrošnja u turističko-ugostiteljskom sektoru nije vezana samo uz strane goste, nego i uz domaće građane koji ipak manje zalaze u zatvorene prostore.
– Nas male poduzetnike pustit će da krepamo. Tražili smo niži PDV, ali za to nije bilo prostora, a ukupni trošak smanjenja PDV upola je manji od svote koja je odobrena za sanaciju Croatia airlinesa. Kao da živimo u dvije države, jednima ništa, drugima sve – veli Jakominić.
Potrošnja struje nije pala
Budući da je najveći dio Europe zatvoren ozbiljnije od Hrvatske, to će se zatvaranje odraziti i na gospodarsku aktivnost u četvrtom tromjesečju, koja bi možda mogla biti 2-4 posto niža nego da tog zatvaranja nije bilo.
– Zasad se čini kako razina potrošnja struje u odnosu na isto razdoblje prošle godine nije znatno pala, u svakom slučaju pad potrošnje struje je manji nego u proljetnom lockdownu, što bi onda sugeriralo i da će ekonomski trošak usvojenih mjera biti niži. Europske su države očito uspjele mjere podesiti tako da ne rade preveliku ekonomsku štetu – kaže glavni makroekonomist HNB Vedran Šošić.
Kod svih ograničenja najveći udar trpe države u čijoj ekonomiji usluge i turizam igraju znatnu ulogu.
Već s ovim mjerama imat ćemo katastrofalan prosinac, a kakav bi tek bio s lockdownom. No, nema veze, vlada se razbacuje novcem ko da nema sutra, dižu plaće i prava javnim službenicima, očito se ima... Zamislite da smo ko npr. Njemačka ili neke druge zemlje, koje za lockdowna isplaćuju privatnom sektoru 70% prošlogodišnjeg prometa, da li bi onda javni službenici toliko zagovarali lockdown?... Čeka nas najgore punjenje proračuna u povijesti, a istovremeno i najveći izdaci iz proračuna za javne strukture ikada. Već vidimo kako će se bar malo krpati rupe, poskupljuje gorivo, apsolutno ničim izazvano, uvode se carine na sve pakete i one od 10 centi, itd... Za sada smo se zadužili za nekih 40 milijardi, skoro sve je otišlo za javni sektor, a očito ćemo se morati zadužiti za najmanje još toliko u slijedećoj godini. Koja lakoća je zaduživanja unuka i praunuka, sve samo da bi se isplatile plaće danas... Reformi nigdje, a očekuje se neki žestok rast slijedeće godine. Na osnovu čega? Jedino što možemo očekivati je pojačano iseljavanje...