NUKLEARNA KRIZA

Izrael kreće u napad na Iran?

Foto: Wana News Agency/REUTERS/PIXSELL
Foto: MANAURE QUINTERO/REUTERS/PIXSELL
Foto: MANAURE QUINTERO/REUTERS/PIXSELL
04.08.2019.
u 21:23
Teheran najavio da će ponovno pokrenuti rad teškovodnog reaktora Arak gdje se teška voda koristi za proizvodnju plutonija za nuklearno oružje.
Pogledaj originalni članak

U jeku velikih napetosti u Perzijskom zaljevu između Irana i SAD-a, koje bi od verbalnih sukoba mogle prerasti u pravi rat koji bi mogao zapaliti cijeli Bliski istok, temperaturu je podigla i najava Irana da će poduzeti još jedan korak prema smanjenju svojih obveza iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, što je potvrdio iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif.

“Kazali smo da ćemo sporazum, ne budu li ga ostali primjenjivali cjelovito, i mi primjenjivati nepotpuno”, kazao je Zarif naglasivši da će se Iran možda i potpuno povući iz tog ugovora ako preostale potpisnice ne zaštite iransko gospodarstvo od sankcija koje mu je SAD nametnuo otkako se prošle godine povukao iz sporazuma.

Narasle tenzije

Iran je početkom srpnja zaprijetio da će pokrenuti deaktivirane centrifuge i povećati stupanj obogaćivanja uranija na 20 posto što bi bilo odstupanje od potpisanih obveza. Isto tako, čelnik iranske Organizacije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi najavio je da će Iran ponovno pokrenuti rad teškovodnog nuklearnog reaktora Arak gdje se teška voda koristi u reaktorima za proizvodnju plutonija, koji se koristi kao gorivo za nuklearne bojne glave.

Pokretanje nuklearnog reaktora Arak zabrinulo je svijet, a najviše Izrael koji je najavio moguće poduzimanje vojne akcije i bombardiranje reaktora Arak ako svijet ne zaustavi Iran u izradi atomske bombe kojoj je jedini cilj upravo uništenje Izraelske države jer je to u ideologiji i doktrini iranske Revolucionarne garde. Iran je još u svibnju prestao poštivati pojedine obveze nuklearnog sporazuma iz 2015. godine potpisanog između globalnih sila, kojim je Iran odustao od razvoja nuklearnog oružja u zamjenu za ublažavanje sankcija, nakon što se Donald Trump 2018. povukao iz sporazuma i ponovno uveo sankcije Iranu, i to nakon pritiska Izraela i Saudijske Arabije.

Ostale zemlje potpisnice sporazuma, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Rusija i Kina, pokušale su održati provođenje sporazuma, što se pokazalo nemogućim otkako su tenzije između SAD-a i Irana porasle u posljednjih nekoliko tjedana zbog rušenja američke špijunske letjelice iznad Hormuškog tjesnaca.

Sporazum s UAE

Dok tenzije u Perzijskom zaljevu rastu, neke zaljevske zemlje okrenule su leđa svojim saveznicima Saudijskoj Arabiji i SAD-u i tako dale do znanja da ne žele sudjelovati u nikakvom ratu koji bi se vodio protiv Irana. Jedna od tih zemalja, UAE, tradicionalni saveznik Saudijske Arabije, nakon što su povukle svoje snage iz Jemena i napustile Arapsku koaliciju na čelu sa Saudijskom Arabijom, pale su u zagrljaj Irana. Iran i UAE potpisali su tako memorandum o razumijevanju u cilju jačanja sigurnosti granica.

Sporazum kojem je cilj poboljšanje suradnje između dviju zemalja kako bi se donosile hitne odluke u vezi sa sigurnošću granica potpisali su Revolucionarna garda Irana i vojna delegacija UAE. Potez UAE nije naišao na odobravanje Saudijske Arabije, štoviše smatraju ga izdajom i zabijanjem noža u leđa. No, vladar UAE ne želi ulaziti u novu ratnu avanturu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 153

Avatar tzvnovinar
tzvnovinar
08:21 05.08.2019.

sve države svijeta bi trebale imati barem stotinjak interkontinentslnih balističkih raketa s nuklearnim glavama i to bi bio jamac mira i da ih nitko neće pokušati okupirati ili napasti

JT
Jedan_tamo
22:23 04.08.2019.

Pored svega, jedna činjenica za svu Gospodu ovdje - voilla: u Izraelu (bez Gaze ili zapadnog Jordana) ipak danas živi cirka 20% muslimanskih Palestinaca, u kojoj državi sa većinskom muslimankim stanovništvom živi ma barem jedan posto Izraelaca? U kojoj? Pa njihovu djecu od malih dana uče da mrze i ubijaju Izraelce, a Izrael ispred njih x-godina. To je problem. I, radi se o većinama, u Izraelu sigurno ima onih (nažalost) koji mrze tih 20% Palestinaca ali postotak tih umova je je ne signifikantno manji, nego neusporedivo manji naspram postotku ljudi u muslimanskim državama, koji mrze Izraelce. Dakle tu ostavite lopte nisko. Ili ću vas ja penalit’ Ok? Ok.

GO
goranfr
00:20 05.08.2019.

Koje stoljeće bi po vama bilo relevantno za određivanje nečijeg prava na teritorij današnjeg Izraela? Kroz povijest su se izmjenjivali mnogi i svi su koristili silu. Malo je kratkovidno gledati samo zadnjih stotinjak godina ili manje kad su u pitanju tisućljeća.