Izraelski mediji: Završetak rata i opstanak Hamasa značio bi kraj za Netanyahua

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbio je novi Hamasov prijedlog za prekid vatre smatrajući ga daleko od osnovnih izraelskih zahtjeva, nastavljajući istom retorikom, tvrdeći da je vojni pritisak i dalje nužan kako bi se oslobodilo taoce koje Hamas drži u Pojasu Gaze. Izraelski mediji se ne čude Netanyahuovim odbijanjem Hamasova prijedloga jer, kako pišu, Netanyahu zna da završetka rata i opstanak Hamasa znači njegov poraz i kraj političke karijere.

Promijenjene karte

Zato je, unatoč međunarodnim kritikama i upozorenjima, pokrenuo napad na grad Rafah. Netanyahu se našao u velikim problemima. Izraelske dnevne novine Yediot Ahronot pišu kako je zapovjednik vojnog krila Hamasa, koji Izrael smatra odgovornim za napad 7. listopada, Yahya Sinwar prihvaćanjem egipatskog dogovora o primirju i razmjeni talaca i zatvorenika, ostavio Netanyahua da se nosi s najgorom političkom zagonetkom koju je ikada upoznao otkad je na vlasti. Naime, kako pišu novine, iako egipatsko-katarski prijedlog za dogovor o taocima Izrael nije prihvatio otkako je prvi put stavljen na stol, Hamasov pozitivan odgovor na njega promijenio je karte.

Lopta je ponovno u izraelskom dvorištu i sada je na izraelskoj vladi, na čelu s premijerom Netanyahuom, da odluči hoće li pozitivno odgovoriti na prijedlog i pristati na okončanje rata ili odgovoriti negativno i biti viđen u svijetu kao onaj koji je odbacio opciju završetka rata.

Ovakav rasplet događaja stavlja Netanyahua u složenu političku situaciju. Ako odbije egipatski dogovor, to bi moglo dovesti do toga da ministri Benny Gantz i Gadi Eisenkot napuste ratnu vladu i guraju široki javni pritisak, vjerojatno uključujući veliki val prosvjeda u Izraelu koji se ionako šire iz dana u dan. S druge strane, ako prihvati egipatski prijedlog, morat će zaustaviti operaciju u Rafahu, a neki od njegovih ministara – predvođeni ultrakonzervativnim Bezalelom Smotrichem i Itamarom Ben-Gvirom – već su zaprijetili da bi prihvaćanje egipatskog dogovora rezultiralo raspuštanjem sadašnje vlade.

Sjedinjene Države obustavile su isporuku jedne pošiljke bombi prošlog tjedna Izraelu jer ta zemlja nije odgovorila na zabrinutost Washingtona vezano uz najavljenu ofenzivu na Rafah na jugu Pojasa Gaze, rekao je jedan američki dužnosnik.

– Obustavili su isporuku jedne pošiljke oružja prošli tjedan – rekao je dužnosnik administracije predsjednika Joea Bidena koji je želio ostati neimenovan. Pošiljka se sastojala od 1800 bombi od nešto više od 900 kilograma i 1700 bombi od 226 kilograma, pojasnio je.

– Nismo donijeli konačnu odluku o tome kako nastaviti s tom pošiljkom – dodao je. Ova je odluka donesena jer se Washington protivi velikoj ofenzivi koju pripremaju izraelske trupe u Rafahu. Washington je jasno stavio do znanja da ne podržava ofenzivu bez vjerodostojnog plana za zaštitu civila koji su se ondje sklonili.

Leyen sluša SAD, a ne EU

– Kako se činilo da se izraelski čelnici približavaju odluci o takvoj operaciji, počeli smo pažljivo razmatrati prijedloge o isporuci određenog oružja Izraelu koje bi se moglo koristiti u Rafahu – pojasnio je visoki dužnosnik. Dodao je da je Washington “posebno usredotočen” na upotrebu najtežih bombi “i utjecaj koji bi one mogle imati u gusto naseljenim sredinama kao što smo vidjeli u drugim dijelovima Gaze”.

U međuvremenu, zbog nejedinstvenog stava glede rata u Pojasu Gaze, došlo je do podjele unutar Europske unije između zemalja koje su bezrezervno podržavale Izrael, predvođenih Njemačkom i Francuskom, i zemalja koje zahtijevaju striktno poštivanje ljudskih prava, poput Španjolske i Irske. Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell smatra da politika predsjednice Komisije Ursule von der Leyen ugrožava sigurnost i interese EU zbog njezine pristranosti prema Izraelu, naglašavajući da vanjsku politiku Unije određuju države članice, a ne predsjednica Komisije. Von der Leyen optužuju da je više preuzimala stajališta Londona i Washingtona o ratu u Pojasu Gaze nego što je slušala stajališta država članica EU.