Izučavati na Akademiji kako policija ne smije raditi

Mediji su kao svoje pravo uzeli ocjenjivati intervenciju policije taktički pogrešnom i nedovoljno profesionalnom. A ja vam kažem da je sve, s obzirom na dostupnost informacija o događaju na terenu, obavljeno brzo i u skladu s pravilima struke, pri čemu su policajci iskazali visoku spremnost.

Tako je govorio Faber

Govorio je tako u svibnju prošle godine Vladimir Faber, tadašnji ravnatelj policije, na komemoraciji za mladog policajca Ivana Grbavca (24). Grbavac je ubijen 5. svibnja za pljačke RBA banke u Sesvetama, a za njegovu smrt te ranjavanje još petorice njegovih kolega optužen je Kazimir Dužnović kojem će sutra točno u podne vijeće zagrebačkoga Županijskog suda kojim predsjeda Vladimir Vinja objaviti presudu.

Iako je Faber prije godinu dana tvrdio da je policija sve napravila profesionalno, činjenice su ga tijekom sudskog procesa, na žalost, višestruko demantirale.

Jer, kako se pokazalo, najspornija stvar u cijeloj toj mučnoj i krvavoj priči upravo je smrt mladog policajca kojem je to bio prvi ozbiljniji zadatak u životu. Tijekom suđenja tako se pokazalo da policijski očevid nije obavljen kako spada, jer su dva fragmenta zrna, šest dana nakon dovršetka očevida, u banci našli djelatnici banke. Neki tragovi uopće nisu izuzeti ni vještačeni jer se smatralo da to – nije potrebno. Pištolji policajca koji su sudjelovali u intervenciji niti su izuzeti nakon događanja u banci niti su vještačeni sve do trenutka dok to u fazi suđenja nije prvo doznao, a zatim i zatražio sud.

Nestao pištolj i kobno zrno

Jedan je pištolj nestao, a Grbavčev pištolj, iz kojeg je po vještacima pucano jer su oko njegova tijela nađena dva zrna koja odgovaraju tom pištolju, nađen je zakočen, a da nitko nije objasnio kako je to moguće ako je i on pucao. Projektil kojim je Grbavac ubijen nikada nije nađen, iako vještak tvrdi da kemijski sastav tog projektila može odgovarati jedino projektilu ispaljenom iz automatske puške, koju je imao Dužnović. Grbavčeva košulja vještačena je tek po nalogu suda, a tijekom istrage nije provedeno ni balističko ni sudsko medicinsko vještačenje...

Gore od tih propusta koji su na površinu isplivali u sudnici zagrebačkog Županijskog suda jest sama policijska intervencija, jer se pokazalo da su policajci u banku poslani kao ovce na klanje, bez ikakve taktičke pripreme i logistike. Na intervenciju su tako išle patrole prometne policije umjesto interventnih policajaca ili čak specijalaca, koji su uvježbani upravo za takve situacije.

Jedan od policajaca na intervenciji bio je vježbenik koji tamo po zakonu uopće nije smio biti. U banku, u kojoj je bio naoružan i opasan sumnjivac te još desetak osoba, ušlo se bez ikakve zadrške i zaštite, jer nijedan od trojice policajaca nije imao pancirku.

Oko banke, smještene inače u najprometnijoj ulici u Sesvetama, u tom je trenutku bilo više desetaka ljudi, uključujući i majke s malom djecom, a policija nije smatrala potrebnim da prije intervencije ulicu blokira i ljude udalji....

Policijski čelnici dokazali su i da ne poznaju ili ne haju za ljudsku psihologiju, jer su očevid na mjestu događaja obavljali i policajci iz sesvetske postaje, koji zasigurno nisu mogli ostati ni mirni ni hladnokrvni ni profesionalni nakon spoznaje da im je jedan kolega ubijen, a još petorica ranjena.

Sve nabrojeno nešto je što se više nikada i nigdje ne bi trebalo ponoviti i zbog čega bi se ovaj tragični slučaj trebao izučavati na policijskoj akademiji kao primjer svega onog što policija u takvim i sličnim situacijama ne smije raditi.

Posljedice za presudu?

Trebao bi se izučavati, ako ni zbog čega drugog, onda zbog Ivana Grbavca, mladića koji je poginuo na početku života i policijske karijere. Je li se njegova smrt mogla spriječiti, pitanje je na koje nikada nećemo doznati odgovor.

Možemo se samo nadati da se taktičko-policijske greške napravljene u ovom slučaju nikada više neće ponoviti, odnosno da te pogreške ipak nisu utjecale na ishod kaznenog postupka koji se vodi protiv Kazimira Dužnovića.