Trgovački sud u Zagrebu u petak je dopunio rješenje od 10. travnja o otvaranju postupka izvanredne uprave na još 20-ak društva u kojima Agrokor ima najmanje 25 posto udjela.
Trgovački sud Zagreb je 10. travnja otvorio postupak izvanredne uprave nad Agrokorom i njegova 24 povezana i ovisna društva u Hrvatskoj te je imenovao izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka.
Današnjim rješenjem Trgovački sud je proširio listu povezanih i ovisnih društava s još 20-ak njih u kojima Agrokor ili njegova povezana društva drže najmanje 25 posto udjela.
Među njima su primjerice A.N.P. Energija, Zagreb plakat, Vinarija Novigrad, Karisma Hotels Adriatics i s njim povezana društva, kao što su primjerice Hoteli Koločep ili Hoteli Živogošće, itd.
Naime, kako se obrazlaže u rješenju, izvanredni povjerenik Agrokora obavijestio je Trgovački sud da je uvidom u dokumentaciju naknadno, nakon otvaranja postupka izvanredne uprave, utvrdio da postoje Agrokorova društva koja ispunjavaju uvjete iz Zakona o postupku izvanredne uprave, a koja nisu bila navedena u prvobitnom dužnikovom prijedlogu koji je podnijela bivša uprava koncerna.
Riječ je o tvrtkama u kojima Agrokor drži najmanje 25 posto udjela te je Trgovačkom sudu predloženo da se dopune rješenja od 10. travnja o otvaranju postupka izvanredne uprave te o zabrani pokretanja postupaka i prestanku izvršavanja osnova za plaćanje i u odnosu na dodatno novonavedena ovisna i povezana društva Agrokora.
>> 'Agrokor kao krovni koncern više ne postoji, zbog pravne zavrzlame završit će u stečaju'
>> Kreditirali Agrokor, a sad se boje da će vraćati i njegov dug
Bilanca svakog poduzeća jasno pokazuje stvarni odnos prava i obveza koja u konačnici determiniraju vlasništvo. Ako netko otvori firmu sa 20.000 kuna i nekako uspije dobiti robu od dobavljača u protuvrijednosti 25.000 kuna koju ne plati, onda je faktički vlasnik firme dobavljač sa kapitalom od 5.000 kuna. U tom smislu, sve što je trebalo napraviti kod Agrokora je odrediti novu vlasničku strukturu temeljem postojećih parava i obveza, napraviti reorganizaciju poslovnog sustava koji je doveo do gubitaka i nastaviti s radom ili prava i obveze prebiti putem stečaja kroz postojeće državne institicije, dok bi se radnici zaposlili kod produzeća koja će popuniti tržišne praznine nastale odlaskom neusplješne poslovne strukture iliti Agrokora. To su pravila koja vrijede za sve firme jednako. No, ovo što se sad radi državato je vrhunska katastrofa. Umjesto reorganizacije ili stečaja država održava neuspješnu poslovnu strukturu koja je dovela do gubitaka tako da krpa rupe koje ta struktura stvara. To je recept za katastrofu čiji neuspjeh se jasno pokazao na primjeru brodogradilišta. Sve što država dirne pretvara u još veću katastrofu. Umjesto da bude regulator koji donosi i provodi pravila koja važe za sve poslovne subjekte jednako, država pod krinkom dobrobiti radnika radi još veću katastrofu i za radnike i za porezne obveznike i za poduzeća koja bi morala popuniti tržišne niše koje su bile okupirane neuspješnim poslovnim sustavom koji se zove Agrokor. Umjesto da postojeće institucije odrade svoj posao po postojećim propisima sad će izroniti razni lešinari i uhljebi koji će dobro omastiti brk, a oni koji su se kao trebali zaštititi će na kraju najviše ispaštati.