Visoko obrazovanje danas je postalo masovno za razliku otprije trideset ili četrdeset godina. Svaki drugi srednjoškolac upiše studij, 80 posto ih studira redovno, a 63 posto odlučuje se za sveučilišni studij. Samo 12 posto srednjoškolaca upisuje privatne fakultete, što je, prema riječima istraživača dr. Borisa Jokića, posljedica visokih školarina, ali i percepcije kvalitete studija. Najpoželjniji su studiji u Hrvatskoj iz područja medicinskih i biomedicinskih znanosti, a najmanje su zanimljivi studiji koji su povezani s gospodarskim granama koje u Hrvatskoj nestaju poput metalurgije ili drvoprerađivačke industrije.
Muškarci neće u logopede
To je pokazalo istraživanje koje su proveli stručnjaci IDI-jeva Centra za razvoj obrazovanja dr. Zrinka Ristić Dedić i dr. Boris Jokić. Zanimljivo je također da 67,77 posto gimnazijalaca i učenika četverogodišnjih strukovnih upiše neki fakultet odmah nakon završetka srednje škole. Redovne studije podjednako upisuju gimnazijalci i učenici četverogodišnjih strukovnih škola, a od ukupnog broja studenata koji upisuju izvanredni studij njih 70 posto maturiralo je te godine.
– Po tome se zaključuje da izvanredne studije ne upisuju ljudi koji dolaze iz svijeta rada, kojima bi ponajprije trebali biti namijenjeni, već maturanti koji nisu bili dovoljno dobri da upišu redovan studij. Na sveučilišnoj razini od ukupnog broja upisanih čak 36 posto bili su učenici strukovnih škola, što opet otvara pitanje obrazuju li strukovne škole učenike za svijet rada ili za nastavak studija – komentirao je Jokić.
– Rezultati tog istraživanja trebaju biti putokaz onima koji kreiraju obrazovnu politiku – kazala je prof. dr. Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za visoko obrazovanje. Istraživanje je pokazalo ono čega smo dugo svjesni, da tehničko područje odabiru isključivo muškarci, ali ih zato u područjima koja su vezana za zanimanja koja se bave ljudima, primjerice psihologe, liječnike, odgojitelje, logopede i sl. gotovo uopće nema.
Polovica želi u Zagreb
Polovica svih maturanata želi studirati u Zagrebu za koji se odlučuje čak 67 posto najboljih učenika. Izuzetak su tri županije, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska, čiji se maturanti u većini odlučuju za Rijeku, Split i Osijek.
– To govori o visokoj centralizaciji zemlje i za razvoj ostalih područja morat će se osmisliti programi koji će te mlade ljude nakon završetka studija motivirati da se vrate kući – komentirao je Jokić.
>> Žene biraju Filozofski fakultet, a muškarci žele na privatno veleučilište
"Visoko obrazovanje danas je postalo masovno za razliku otprije trideset ili četrdeset godina." . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Da, ali i nije tako visoko' kako je bilo prije 30-40 godina.! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sjeća li se netko naših kvalitetnih srednjih škola prije 30-40 godina? . . . ? . . . Iz njih si izlazili srednjoškolci s više znanja i sveukupne spoznaje i slike svijeta oko sebe, nego što je slučaj s dijelom od današnjih brojnih veleučilišta i visokih škola.