J. Kosor u Washingtonu: Za RH je važno imati stabilno susjedstvo

Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor u službenom je posjetu SAD-u. Tom prilikom održala je i predavanje na Sveučilištu Johns Hopkins. Njezin govor donosimo u cijelosti.

Poštovani g. Haltzel, cijenjene dame i gospodo,
Prije godinu dana imala sam čast sudjelovati na summitu u Strassbougu i Kehlu, kada je NATO obilježio 60. godišnjicu, a Hrvatska svoju prvu sjednicu kao punopravna članica. Bio je to trenutak ponosa i velikog zadovoljstva zbog ostvarivanja jednog od hrvatskih strateških ciljeva.

Hrvatska se vratila kući

Ulaskom u NATO Hrvatska se vratila kući, u krug zapadnih zemalja, gdje je uvijek pripadala. Stoga mi je posebno zadovoljstvo biti danas ovdje s vama u Washingtonu, glavnom gradu zemlje koju smo oduvijek smatrali bliskom i prijateljskom i koja je već godinu dana i službeno saveznik Republike Hrvatske u okviru NATO-a.

I dok s ponosom ističem našu obnovljenu zapadnu pripadnost, s istim žarom želim govoriti danas o našim susjedima u jugoistočnoj Europi i o njihovoj perspektivi da nam se pridruže u euroatlantskoj zajednici demokracija. Poput Hrvatske, oni također imaju pravo na perspektivu ulaska u NATO i Europsku uniju. Imaju pravo tražiti i raditi u izgradnji zajedničke budućnosti mira, sigurnosti i prosperiteta. Za sve države i narode, za svakoga čovjeka.

Dame i gospodo,
Hrvatska će učiniti sve što je u njenoj moći da se takva perspektiva ostvari. Pritom želim biti potpuno jasna i otvorena. Potpora našim susjedima nije temeljena na bilo kakvoj ideologiji, ponajmanje na propaloj ideologiji jugoslavenskoga povezivanja. Naša potpora nije ni neki puki odraz osjećaja za političku korektnost u međunarodnim odnosima. Potpora susjednoj regiji je iskrena i trajna jer je temeljena i na hrvatskim nacionalnim interesima.

Kosor: Za Hrvatsku važno stabilno susjedstvo

Naime, naše članstvo u NATO-u i skori ulazak u Europsku uniju vidim kao izgradnju moderne kuće sa solidnim temeljima. Ona je, dakako, sama po sebi vrijedna, ali njezina konačna vrijednost ovisit će i o kvaliteti susjedstva. Zato je za Hrvatsku važno imati stabilno i prosperitetno susjedstvo, te zajedno sa SAD-om i ostalim saveznicima u Sjevernoj Americi i Europi pomoći jugoistočnoj Europi, svakoj pojedinoj zemlji u regiji, na putu prema EU i NATO. Namjerno ističem savezništvo Hrvatske i SAD-a, te općenito Europe i Amerike, jer sam uvjerena da će budućnost u našem dijelu svijeta i dalje ovisiti o čvrstini transatlantskog partnerstva. Naša je zajednička odgovornost u potpunosti iskoristiti potencijale tog transatlantskog partnerstva, kao i samih europskih integracija, i time osigurati trajnu stabilnost i napredak u jugoistočnoj Europi. Ova dva smjera proširenja EU i NATO-a odigrala su važnu i istaknutu ulogu u 20. stoljeću.

NATO je, nakon raspada komunizma, svojim valom prema istoku, za kojim je slijedio veliki val proširenja Europske unije, nastavio širenje područja mira i sigurnosti koje prati politička stabilnost, demokracija i gospodarski napredak. Budući da se temeljna načela i ciljevi, kako NATO-a tako i Europske unije, nadopunjuju, upravo je sinergija euroatlantskih integracijskih procesa imala izraziti uspjeh u poticanju promjena u zemljama koje su im se pridružile u zadnjem desetljeću. No, taj proces nije završen. O snazi promjena koje potiče proces integracija najbolje svjedoči primjer Republike Hrvatske. Proslavili smo svoju prvu godišnjicu članstva u NATO-u i ušli smo u završnicu pregovora s Europskom unijom, a istovremeno ostajemo posvećeni ulozi promicatelja stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Kako bih vam bolje predočila našu ulogu u tom dijelu Europe kratko ću se osvrnuti na naša dosadašnja postignuća u ostvarenju strateških vanjskopolitičkih ciljeva.

SAD-ova potpora Hrvatskoj

I ovom prilikom ističem potporu koju su nam Sjedinjene Američke Države kontinuirano pružale i pružaju na tom putu. Važnost svojega današnjeg posjeta Washingtonu prepoznajem ne samo kao potvrdu onome što je Hrvatska postigla do sada, već i kao poticaj, kao poruku ohrabrenja da smo na dobrom putu kad je riječ o provedbi svega onoga što smo si postavili kao prioritete u narednom razdoblju. A kada govorim o prioritetima, započela bih s našim djelovanjem u NATO-u. Čak i prije članstva u NATO-u, Hrvatska je postepeno preuzimala sve aktivniju ulogu u operacijama održavanja mira na četiri kontinenta.

Danas, pripadnice i pripadnici naših Oružanih snaga sudjeluju u četrnaest mirovnih misija diljem svijeta pod vodstvom UN-a, NATO-a i EU-a. No, naš najveći doprinos svjetskoj sigurnosti svakako je misija ISAF u Afganistanu. Svjesni smo kako sudjelovanjem u takvim operacijama – kako u našem neposrednom susjedstvu, tako i u udaljenim dijelovima svijeta – sprječavamo prelijevanje sigurnosnih prijetnji na naš kontinent i našu vlastitu zemlju. Hrvatska je u Afganistanu trenutno prisutna sa 300 vojnika. Imajući u vidu novu strategiju za Afganistan i potrebe naših saveznika, nedavno je hrvatski Sabor potvrdio odluku Vlade o upućivanju dodatnih snaga u Afganistan.

Pritom bih željela istaknuti kako Hrvatska od početka svog angažmana u mirovnim operacijama, upravo poučena iskustvom djelovanja mirovnih snaga na našem tlu, naglasak stavlja na izgradnju sigurnosnih kapaciteta, svjesna da je to najbolji put kako bi pojedine zemlje s vremenom same preuzele odgovornost za vlastitu budućnost. Uz naš konkretan doprinos u Afganistanu i šire, Hrvatska je preuzela i svoj dio političke odgovornosti članstva u Sjevernoatlantskom savezu. Kako NATO ulazi u sedmo desetljeće svog postojanja, zadatak Novog strateškog koncepta je osigurati smjernice za suočavanje s izazovima i iskorištavanje mogućnosti koje ga čekaju u budućnosti, te na taj način dodatno politički konsolidirati Savez postižući jedinstvo u ostvarivanju njegovih ciljeva.

O slovenskoj deblokadi pregovora

Kad je riječ o našem drugom strateškom prioritetu, danas se Hrvatska nalazi na samom pragu ulaska u EU, a na kraju dugog i zahtjevnog procesa pregovora i procesa prilagodbe vrijednosnom, pravnom, gospodarskom i društvenom sustavu EU. Hrvatska prolazi kroz do sada najrigoroznije pregovore za članstvo u EU i drago mi je što smo pokazali spremnost i sposobnost u rješavanju svih obveza vezanih uz proces pregovora. Uspjeli smo otkloniti i pojedine prepreke koje nisu bile izravno vezane za samu materiju pregovora, ali su ih opterećivali i opasno ugrožavali. Politikom dijaloga i međusobnog uvažavanja postigli smo dogovor sa Slovenijom o deblokadi pregovora Hrvatske s Europskom unijom, a kasnije smo u novom ozračju povjerenja uspjeli riješiti granično pitanje kroz Sporazum o arbitraži.

Dame i gospodo,
Sveobuhvatne reforme koje na tom putu provodimo bitna su pretpostavka ulaska u Uniju, ali naglasila bih kako ih u prvom redu provodimo zbog nas samih– zbog naših građana, kojima želimo osigurati bolju budućnost u zajednici ravnopravnih europskih država. Iznimno mi je zadovoljstvo istaknuti da na kraju ovog dugotrajnog procesa, uloženi napori daju vrlo konkretne rezultate koje prepoznaju ne samo naši europski partneri, nego i naši prijatelji u Sjedinjenim Američkim Državama. Cijenim američku potporu politici hrvatske Vlade temeljenu na tri ključna stupa: završetak pregovora s EU, jačanje pravne države kroz beskompromisnu borbu protiv korupcije i odlučna implementacija Programa gospodarskog oporavka.

U tom smislu, antikorupcijska politika Vlade RH, osim što šalje snažnu poruku hrvatskoj javnosti da se korupcija ni u kojem obliku neće tolerirati, signal je i državama jugoistočne Europe da se na putu u euroatlantske integracije moraju ozbiljno uhvatiti u koštac s tim velikim problemom koji pritišće naša društva i gospodarstva. Isto tako, moj Program gospodarskog oporavka možda je najradikalniji reformski proces od nezavisnosti do danas i njegovi će rezultati biti ključni za konkurentno sudjelovanje Hrvatske na jedinstvenom tržištu Europske unije. Razvijena infrastruktura, povoljan zemljopisni položaj, kao i otvorenost za izravna strana ulaganja – karakteristike su koje određuju Hrvatsku kao zemlju velikih gospodarskih potencijala. No, te potencijale moći ćemo znatnije razviti ako ne samo na zapadnim nego i na našim istočnim granicama imamo stabilno i prosperitetno susjedstvo. Stoga, u svemu što radimo bilo kao članica NATO-a, bilo kao buduća članica EU, neprekidno imamo u vidu da naša postignuća prelaze okvire hrvatskih granica i otvaraju novu perspektivu za sve zemlje jugoistočne Europe.

"Vrata NATO-a moraju ostati otvorena za Srbiju"

Kroz tu prizmu treba promatrati naše snažno zalaganje da nakon Crne Gore, i Bosna i Hercegovina bude primljena u Akcijski plan za članstvo. O tome sam razgovarala s predsjednikom Obamom u Pragu i danas ću na sastanku s potpredsjednikom Bidenom nastaviti naš dijalog o potpori euroatlantskoj perspektivi Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi triju ravnopravnih i konstitutivnih naroda. Isto tako smatram da vrata NATO-a moraju ostati otvorena za Srbiju, koja već sudjeluje u aktivnostima Jadranske povelje i može koristiti instrumente Partnerstva za mir. Vjerujem kako su čvršći odnosi sa Srbijom u interesu NATO-a ali i same Srbije, te da su mogući i novi vidovi suradnje. Hrvatska će, također, nastaviti podupirati euroatlantsku budućnost Kosova. Zajedno s ostalim saveznicima, hrvatske snage nastavit će pridonositi miru i stabilnosti u toj prijateljskoj zemlji, te stvarati temelje za njezin razvoj kao demokratsko i pluralno društvo u kojemu će i kosovski Srbi moći razvijati sve svoje potencijale. Dakako, kada smo ovih dana obilježavali u Zagrebu i Tirani prvu godišnjicu ulaska u NATO, rekla sam kako se veselim danu kada će se i u Skopju slaviti ulazak u Savez. Hrvatska će se i dalje za to zauzimati i davati punu potporu našim makedonskim prijateljima na putu za članstvo.

Dame i gospodo,
Jednakom odlučnošću zagovaramo i europsku perspektivu za sve zemlje u jugoistočnoj Europi. To nije samo deklarativna potpora, već Hrvatska na vrlo konkretan način pomaže susjednoj regiji. Tako smo odlukom hrvatske Vlade svim zemljama regije ustupili hrvatski prijevod pravne stečevine Europske unije, to jest 100 tisuća stranica pravne regulative čiji je prijevod procijenjen u 8 milijuna eura. Predaja prijevoda pravne stečevine obilježila je Konferenciju u Brdu kod Kranja, koju su zajednički organizirale Hrvatska i Slovenija s ciljem davanja jasne i konkretne potpore jugoistočnoj Europi. Očekujemo da će Sarajevska konferencija koja nam predstoji u lipnju, a koju organizira Europska unija, potvrditi i osnažiti europsku perspektivu svih zemalja u našem neposrednom susjedstvu. A regiji JIE, koja se još bori s ostavštinom nedavne prošlosti, ali i posljedicama globalne gospodarske krize, takva poruka ohrabrenja nužno je potrebna kako bi ustrajala u svojim reformskim naporima.

Ostaviti prošlost i prigrliti budućnost svakodnevna je borba

Dame i gospodo,
Proces političke i gospodarske tranzicije, kao i pristupanje NATO-u i Europskoj uniji, može se usporediti s usponom na planinu. Što ste bliže vrhu to su horizonti širi. Prednosti postaju sve očitije. I shvatite važnost žrtvovanja i uloženog truda kako biste prošli kroz svako razdoblje i preko svake zapreke na putu prema vrhu. Težnja k ostvarenju konačnog cilja temelji se na izuzetnoj volji, entuzijazmu i posvećenosti. Ovdje je riječ o odlučnosti i spremnosti nositi se sa svim izazovima na tom putu. No, ovdje se radi i o solidarnosti te pružanju pomoći drugima i dosezanje onih kojima je pomoć potrebna. Kao što je to potpredsjednik Biden ispravno istaknuo u Sarajevu – ostaviti prošlost i prigrliti budućnost svakodnevna je borba i još mnogo truda treba uložiti kako se ne bismo vratili starim obrascima i netrpeljivostima. Naša je zajednička odgovornost iskoristiti priliku i pridonijeti završetku tranzicije jugoistočne Europe u demokratsko i stabilno područje u kojem sve zemlje imaju priliku za prosperitet. To je budućnost kojoj Hrvatska stremi,to je budućnost kojoj smo posvećeni,i konačno, sigurna sam – to je budućnost koju možemo izgraditi zajedno! Hvala vam na pozornosti!