Vlada Republike Hrvatske uložila je milijardu kuna u novi Fond rizičnog kapitala, koji bi trebao biti izvor novca za poduzeća u uvjetima otežanog financiranja zbog globalne recesije, rekla je premijerka Jadranka Kosor jučer u Zagrebu na drugoj konferenciji Private Equitya u jugoistočnoj Europi.
– Osigurali smo milijardu kuna za Fond rizičnog kapitala, koji djeluje kao pokretač gospodarstva, pridonosi zapošljavanju i jačanju izvoza – rekla je Kosor.
Kosor je istaknula da je jedna od njezinih gospodarskih mjera “borba protiv korupcije do posljednjeg daha”.
Poduzetnici u Hrvatskoj još nisu prepoznali fondove rizičnog kapitala kao način financiranja poslovanja. To najbolje pokazuje činjenica da na hrvatskom tržištu postoje samo dva takva fonda – Quaestus i Nexus. No, čini se kako će Hrvatska, pritisnuta teškom financijskom krizom, tradicionalne načine financiranja nadopuniti alternativnim izvorima, istaknuto je na konferenciji.
Vlada RH raspisala je javni poziv u kojemu se traže partneri Fondovima za gosporadsku sigurnost (FGS).
– Vlada za svaku kunu privatnog kapitala daje jednu kunu iz proračuna – kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač. No, mogu li uopće ovakvi fondovi na hrvatskom tržištu naći nešto zanimljivo i dovoljno isplativo, pitao se Željko Perić iz Capera, inače savjetnik premijerke za gospodarstvo. U svojoj prezentaciji naveo je glavne probleme našega gospodarstva: veliki dio domaćih kompanija fokusiran je samo na domaće tržište, niska razina međunarodne suradnje, konzervativni pristup financiranju (krediti).
– Mogu li fondovi privatnog i rizičnog kapitala uspješno ulagati u Hrvatskoj, teoretski da – rekao je Perić.
Naime, ako se pogledaju 24 kompanije u indeksu Zagrebačke burze Crobex, njihova tržišna vrijednost iznosi 518 milijuna eura. Kada se iz toga izuzmu dvije banke, Ina i HT, ukupna vrijednost pada na 138 milijuna eura. Isto tako, u posljednjih pet godina bilo je samo sedam inicijalnih javnih ponuda.
– Ukupna vrijednost tih IPO-a bila je 1,2 milijarde eura, no prikupljeno je samo 75 milijuna eura svježeg kapitala, što je šest posto ukupne vrijednosti – kazao je Željko Perić.
No, nije samo malo tržište problem za ulagače, ali i kompanije. Predsjednik uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi kazao je kako je na vlastitom iskustvu iskusio da su banke jako zahtjevne prilikom financiranja projekata.
– Banke kažu - samo vi zaradite prvi milijun, pa ćemo se i mi onda uključiti – rekao je Tedeschi. Pored velike rezerviranosti na rizik, Tedeschi je ponovno upozorio na nisku razinu korporativnog upravljanja, ali i načina razmišljanja u hrvatskom poslovnom svijetu.
– Kada u Americi poslovni čovjek ode u stečaj, ne nastaju problemi. Stečaj je prirodan tijek poslovanja. U Hrvatskoj, ako jednom propadnete gotovo je nemoguće ponovno postati poduzetnik – zaključio je Tedeschi.
Seljacima smo uzeli milijardu kuna,i to ćemo dati za spas gospodarstva i tako jednim udarcem ubiti dvije muve ,a ne uložiti ama baš ništa,nadam se da će se ovim našim dobrim potezom konaćno oživjeti gospodarstvo