neven mimica:

'Trebamo odraditi još mnogo posla ako želimo poboljšati život ljudi diljem svijeta'

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
21.05.2019.
u 11:02
Trebamo odraditi još puno posla ako želimo spasiti planet i poboljšati život ljudi diljem svijeta, zaključio je Mimica. Hrvatska također ulaže u razvojnu pomoć drugim zemljama, a taj iznos bit će sve veći.
Pogledaj originalni članak

Konferencija "Hrvatska kakvu trebamo – pogled izvana" u organizaciji Večernjega lista danas se održava u malom amfiteatru na splitskom Ekonomskom fakultetu.

Nakon otvaranja skupa u 9 sati Neven Mimica, povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj, održao je izlaganje pod nazivom Međunarodna razvojna politika – hrvatski doprinos globalnoj ulozi Europske unije. Govorio je o važnosti izlaska na izbore za Europski parlament, na kojima pravo glasa ima 400 milijuna Europljana. 

– Imate moć sudjelovati i Europu učiniti snažnijom, solidarnijom, demokratskijom – istaknuo je Mimica koji je izlagao o budućnosti europske razvojne politike koja ne želi samo pomagati već biti partner. Istaknuo je kako 60 posto ukupne međunarodne pomoći dolazi iz EU.

– Danas nije pitanje imate li gospodarski rast već je li on održiv. Uz glavni cilj, otklanjanje siromaštva u svijetu, bitna je povezanost društvenog i ekološkog razvoja – poručio je Mimica. Najavio je savezništvo s Afrikom i stvaranje uvjeta za početak pregovora o slobodnoj trgovini između Europe i Afrike.

– Trebamo odraditi još mnogo posla ako želimo spasiti planet i poboljšati život ljudi diljem svijeta – zaključio je Mimica. Hrvatska također ulaže u razvojnu pomoć drugim zemljama, a taj iznos bit će sve veći. 

U raspravi Bruno Ćorić s Ekonomskog fakulteta rekao mu je kako izdvajanje od 60 posto nije u skladu s globalnim utjecajem EU na svijetu, što ide na ruku populističkim strankama koje tvrde da je EU neučinkovita. Mimica je odgovorio kako se europsko stanovništvo u velikom postotku zalaže za pružanje razvojne pomoći. Složio se da na jačanju političkog utjecaja treba raditi, kao i na jačanju kohezijskih faktora unutar EU.

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Petra Ćotić, studentica turizma, pitala je kakva je budućnost studenata koji nisu najbolji jer najbolji može biti samo jedan.

– Ima li Europa plan turizma i za nas neistaknute studente?

Mimica joj je rekao da nema zajedničke turističke politike, ali da se isplati biti dobar, a pogotovo najbolji.

Profesor Dražen Derado pitao je kakav je odnos EK prema Kini. Vidi pozitivnu perspektivu s obzirom na kineska ulaganja u razvojnu politiku.

Ivo Jozipović ga je pitao o budućem sastavu Europarlamenta s obzirom na protivnike EU koji će ući.

– Bit će teže nego do sada održavati koheziju. Jačat će liste euroskeptika, ali ne u mjeri koja će poremetiti zakonodavni rad Europarlamenta – smatra Mimica. Koliki je doprinos Hrvatske, zanimalo je studente, i je li Hrvatska najgora članica.

– Nije. Čak i da postoje kriteriji, europske institucije ne ocjenjuju na takav način članice. Percepcija Hrvatske jest da je neupitna europska opredijeljenost – rekao je Mimica i dodao da u nekim politikama pridonosimo i iznad svoje veličine.

Na tribini Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo" na Ekonomskom fakultetu u Splitu u publici su rektor Dragan Ljutić, direktorica TZ Splita Alijana Vukšić, predsjednik HGK ŽK Split Joze Tomaš, bivši ministar gospodarstva Branko Grčić te brojni studenti. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 22

DU
Deleted user
13:52 21.05.2019.

Prvi i najbitniji korak je napravio, sebi je poboljšao život, zato ga se nije čulo ni vidjelo od početka mandata. Sad ga ponovo"napao" virus opet bi "pomagao"

CA
cavecanem
11:25 21.05.2019.

Pretenciozno prenemaganje. Katastrofa

SP
Spezispezi
14:00 21.05.2019.

izgleda da je hladovina u eu parlamentu mazohistički veća nego u rh parlamentu kad likovi koji primaju 15-20.000 eura mjesečno trkeljaju oko riješavanja gladi u svijetu.