CRIKVENICA - Tema dana u Crikvenici je današnja sjednica Vlade RH. Tiče se hotelijersko turističkog poduzeća Jadran, u stečaju od 15. lipnja 2010. godine kojemu je država većinski vlasnik i najveći vjerovnik. Prema odluci koju je potpisao predsjednik Vlade RH Zoran Milanović državna potraživanja \"teška\" gotovo 317 milijuna kuna pretvorit će se u temeljni kapital, čime će se nakon obavljanja potrebnih formalnosti i izrade stečajnog plana steći uvjeti za okončanje stečajnog postupka do kraja 2012. godine.
Stečajna upraviteljica Marija Ružić odluku nije htjela komentirati, ali njen savjetnik i predsjednik crikveničkog SDP-a Dino Manestar, jest. Rekao je kako je odluka primjer načina na koji bi se većinski vjerovnici u stečajnom postupku trebali ponašati, ali ujedno i primjer da država također može kvalitetno brinuti o svojim potraživanjima i imovini.
- Sukladno najavama, Vlada se kao većinski vjerovnik odredila u kojem smjeru želi da stečajni postupak ide, a to je cjelovit i zdrav Jadran kao osnov razvoja Crikvenice, ustvrdio je Manestar dodavši kako su upravo važne odluke Vlade kao većinskog vjerovnika ključ daljnjeg stečajnog postupka.
A odgovor na pitanje zašto je Jadran toliko važan Crikvenici i Crikveničanima je u činjenici što to poduzeće drži u posjedu i koristi zemljište i objekte na površini 411.411 četvornih metara, što je gotovo jedna petina gradske površine, dok o njegovu poslovanju i razvoju ovisi gotovo cijeli grad, jer nema drugih značajnijih gospodarskih djelatnosti niti drugih većih turističkih kapaciteta. I to nakon što je u devedesetim godinama prošlog stoljeća i u prvoj polovici prvog desetljeća ovoga (ras)prodajama ostao bez polovice imovine, te se sveo na šest hotela, tri turistička neselja i dva autokampa od krupnije imovine.
Jadran je počeo gomilati gubitke tempom od 50-ak milijuna kuna godišnje 1995. godine, pa su kumulirabni gubici na kraju 2009. godine dostigli 600 milijuna. U neprekidnoj blokadi žiroračuna bio je 13 godina, da bi 2009. godinu završio s 463 milijuna kuna nepodmirenih obveza. Ironično, na kraju je u lipnju 2010. godine otvoren stečajni postupak radi 2 milijuna potraživanja 13 bivših radnika. Sudski je stečajna masa procijenjena na 448 milijuna, a od 499 milijuna prijavljenih tražbina 986 vjerovnika, 471 milijun je priznat, dok je 28 milijuna osporeno.
Stečajna upraviteljica Marija Ružić bila je u obvezi do 28. veljače 2011. godine izraditi stečajni plan, no do toga nikada nije došlo zbog spornog sporazuma sklopljenog dan uoči otvaranja stečaja u uredu crikveničkog gradonačelnika Damira Rukavine između Jadrana, Hrvatskog fonda za privatizaciju (sada Agencija za upravlajnje državnom imovinom, AUDI)i Republike Hrvatske kojim se uređuju imovinsko pravni odnosi, te utvrđenje i upis prava vlasništva na nekratninama koje nisu ušle u temeljni kapital. Riječ je konkretno o gotovo 200.000 četvornih metara najatraktivnijeg zemljišta Turističkog naselja Kačjak i Autokampa Selce.
Donošenjem današnje odluke praktično će se poništiti učinci toga sporazuma, a zamijenit će ga novi prema kojemu će nakon procjene sudskog vještaka i te nekretnine kao novčani zahtjev RH ući u pretvorbu potraživanja u vlasnički udjel. Pritom, svi ti vlasnički udjeli države u temeljnom kapitalu trebaju biti najmanje 75 posto plus 1 dionica, što i nije nerealno zna li se da je prije otvaranja stečajnog postupka u vlasničkoj strukturi Jadrana država sudejlovala s više od 80 posto dionica (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 55,35 posto i Hrvatski fond za privatizaciju, sada AUDI 25,42 posto).