Iako su se posljednjih mjeseci gotovo svi saborski zastupnici aktivno uključili u pregovore oko izmjena izbornog zakonodavstva, čini se od njih neće biti ništa budući da Sabor do 15. veljače, kada službeno počinje izborna godina, ima svega šest radnih dana, ocijenila je danas nezavisna Jadranka Kosor. Naime, nakon što se u saborskoj proceduri našlo pet prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva, održana je objedinjena rasprava o njima, nakon čega se trebao postići konsenzus oko jednog zajedničkog prijedloga. Konsenzusa nema, pa su laburisti ponovno uputili svoje prijedloge u proceduru, a vladajući još uvijek nisu izašli s konačnim prijedlogom zakona.
– Ispod radara prolazi činjenica da nam je do 15. veljače ostalo svega šest radnih dana, a s obzirom na proceduru koju je do donošenja zakona potrebno odraditi, izgleda da sve odlazi u zaborav iako su birači svih političkih opcija pokazali da zastupnike žele birati imenom i prezimenom, dakle, preferencijalnim glasovanjem – upozorila je Kosor. Osim preferencijalnog glasovanja koje birači žele, podsjeća i da je još 2010. godine Ustavni sud upozorio na nejednakost broja birača po izbornim jednicama, koja u nekim dijelovima Hrvatske ide i do 100 tisuća birača.
– Nitko nije mogao očekivati da ćemo se u izbornoj godini dogovoriti oko toga, ali minimum konsenzusa se mogao postići barem oko ovoga što birači žele, a to je preferencijalno glasovanje. Potpuno je nejasno što se događa i hoće li vladajući na vrijeme izaći sa svojim prijedlogom, koji po mom osobnom ne bi donio ništa, jer je jedan preferencijalni glas, koji vladajući predlažu, kao nijedan – vjeruje Jadranka Kosor. Preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima, dodaje, nije u interesu najvećim strankama s obzirom da bi loš rezultat njihovih čelnika na izborima otvorio neugodne unutarstranačke razgovore i "poremetio tu okoštalu unutarstranačku statiku". Vladajući su, podsjeća, u svom prvom prijedlogu tražili i uvođenje tzv ženske kvote, odnosno da na kandidacijskim listama mora biti najmanje 40 posto žena.
– To i dalje ne jamči da bi bilo toliko žena na listama, a pri tome se preveliki teret stvalja na leđa Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koje bi trebalo diskvalificirati listu koja ima recimo 38 posto žena. Propustili smo tri godine da nešto napravimo, nismo se pomaknuli i ni jedan veliki problem nije skinut s dnevnog reda – zaključuje Jadranka Kosor koja vladajućima zamjera i što nisu prihvatili prijedlog dijela zastupnika da se izmjenama izbornog zakonodavstva zabrani kandidiranje osobama osuđenim za teška kaznena djela, poput ratnog profiterstva ili ratnih zločina.
Sva se mjenja samo da se ništa ne promjeni.