Jamstva države prema brodogradilištima iznose 11,3 milijardi kuna i taj će iznos biti prebačen u javni dug, odnosno otplaćivat će ga porezni obveznici. Pribroje li se tomu kamate čiji je iznos nepoznat, kao i nepoznati porezni dug te i već oproštena naknada za pomorsko dobro u iznosu od 8,1 milijardu kuna oprošteni dug prema brodogradilištima bit će i iznad 20 milijardi kuna.
No taj iznos od 11,3 milijardi kuna neće biti automatski prebačen u javni dug nego će se postupno prebacivati, ovisno o dinamici pregovora s bankama i mogućnosti reprogramiranja duga. No opraštanjem tog duga i privatizacijom brodogradilišta ipak će biti zaustavljeno kontinuirano davanje jamstava koja brodogradilišta nisu mogla otplaćivati i koja su godinama postajali dug države.
Vlada je danas, naime, predložila nacrt zakona o uređenju prava i obveza brodogradilišta u procesu restrukturiranja.
– Danas, kada smo u posljednjim metrima za završetak pregovora i zatvaranje poglavlja osam, ima onih koji potpuno neprihvatljivo dezinformiraju javnost govoreći da će poduzeti ovo ili ono. Pogotovo je začuđujuća najava revolucionarnih mjera. To ne dolazi u obzir i to treba reći otvoreno pogotovo ljudima koji rade u škverovima. To ništa ne bi promijenilo, ne bi osiguralo ni radna mjesta niti bolje sutra za ljude koji su tamo zaposleni. Mislim da smo i ovim zakonom pokazali da činimo sve što je moguće da brodogradilišta opstanu i mogu raditi, naravno u okviru svih zakonitosti vezanih za tržište i ponudu i potražnju – rekla je premijerka Kosor.
Ministar gospodarstva Đuro Popijač objasnio je da obveza od 11,3 milijardi kuna predstavlja potencijalnu obvezu koja može biti prenesena u javni dug, ali što će ovisiti o konačnim prihvaćenim programima restrukturiranja, vremenu završetka privatizacije, sklapanjima ugovora s novim vlasnicima te ostalim postupanjima određenim aktima Vlade.
No činjenica je da novi vlasnici škverova neće htjeti te obveze preuzeti na sebe.
– Nakon preuzimanja tih obveza u javni dug, brodogradilišta će u datom trenutku iskazati dobit koja je u svojoj naravni fiktivna jer nije nastala na osnovi proizvodnih procesa i redovitim prihodovanjem koji bi bio praćen novčanim tijekovima. Uz primjenu računovodstvenih propisa I kroz preuzimanje postojećih obveza u javni dug, brodogradilišta će u skladu s računovodstvenim pravilima iskazati dobit koja bi kao takva podlijegala oporezivanju. Kako ta dobit nije rezultat redovite poslovne aktivnosti prijedlogom se predlaže da se iskazani porezni dug i ostala javna davanja prije svega prebijaju s poreznim gubitkom brodogradilišta iz prethodnih razdoblja, a preostali dug se otpisuje – objasnio je Popijač.
Ministrica financija Martina Dalić poručila je da su restrukturiranje i privatizacija brodogradilišta važan korak k održivoj brodogradnji.
Zapravo, kako su uopće brodogradilišta mogla funkcionirati kada je negdje polovica zaposlenih administracija? Kao i u svakoj drugoj državnoj tvrtci? Birokracija uništava državna poduzeća još djelotvornije nego samu državu... A sve to mi plaćamo...