Ognjen Kraus: Potpisujem svaku riječ Bozanića

Molitveno-komemorativni skup ispred zagrebačke katedrale s kojega je kardinal Josip Bozanić poručio da je nužno bez ikakve zadrške isticati istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi, pobudio je nadu da bi se ove godine na jedinstvenoj komemoraciji u Jasenovcu mogli naći predstavnici državnih vlasti i manjinskih zajednica.

Takav razvoj događaja, nakon tri godine u kojima su obljetnice proboja jasenovačkih logoraša obilježene na odvojenim državnim i manjinskim komemoracijama, jučer su dali naslutiti potpredsjednik Sabora Željko Reiner i predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus.

– Ja sam uvijek bio za to i nikad nisam shvaćao zašto su neki stvarali podjele i više kolona. Mrtvima uvijek trebamo odati počast i svaki zločin osuditi – rekao je Reiner na Mirogoju, gdje je zajedno s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, izaslanicom predsjednika Vlade, ministricom Marijom Pejčinović Burić i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem bio u državnom izaslanstvu koje je položilo vijence ispred skulpture Mojsija.

Jednak entuzijazam s novinarima je podijelio i Kraus pozdravljajući Bozanićev govor.

– To smo očekivali, potpisujem svaku riječ koju je rekao. Mislim da je ovo konačno prilika da se u Hrvatskoj učini nešto da prestanemo diskutirati o tome što su bili NDH ili NOB. Sada je zaista prilika da skinemo onu ljagu koja godinama stoji nad Hrvatskom zbog nekolicine ljudi koji rade na štetu drugih – rekao je Kraus. Tomu je dodao da se “nada da je ovo dobar korak da ove godine bude jedna kolona u Jasenovcu”.

Entuzijazam splasnuo

Entuzijastični komentari nakon Bozanićeva govora poslijepodne su, međutim, pomalo splasnuli, nakon saborske komemoracije u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Nakon minute šutnje zastupnicima i gostima, među kojima je bio i Kraus u društvu novog izraelskog veleposlanika Ilana Mora, obratio se predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

– Dužnost je cijeloga svijeta sjećati se žrtava okrutnosti, nehumanosti fašističkih koncentracijskih logora i patnje, šest milijuna ljudskih sudbina i njihovih neispričanih priča. Na taj dan cijeli svijet odaje duboko poštovanje žrtvama nacističkog progona i genocida nad židovskim narodom i pripadnicima manjina, ali i svim žrtvama nacističkih i fašističkih režima tijekom Drugoga svjetskog rata – započeo je svoj govor Jandroković.

Zatim je podsjetio da je prije 73 godine oslobođen nacistički koncentracijski logor Auschwitz, za koji je kazao da je riječ o zloglasnom mjestu koje simbolizira i sva druga mjesta na kojima je izvršen genocid nad židovskim narodom, ali i sustavno istrebljivanje drugih neželjenih skupina za vrijeme nacističkih i fašističkih režima.

– Auschwitz simbolizira smrt šest milijuna nevinih osoba čija je jedina krivnja bila različitost u odnosu na odabrane – rekao je Jandroković. Dodao je da danas poštujemo uspomenu na sve koji su patili i umrli zbog ljudi koji su bili zaslijepljeni strahom i mržnjom, kako se sjećamo i njihovih obitelji i svih koji su preživjeli strahote holokausta.

Predsjednik Sabora pritom je istaknuo da je, osim obveze sjećanja, naša obveza i slušanje svjedočenja te djelovanje da bismo spriječili da se povijest ponovi, u čemu nam vodilja treba biti djelovanje pravednika među narodima, ljudi koji su riskirajući vlastite živote nesebično pomagali židovskom narodu. Među njima je, podsjeća, bilo i 117 Hrvata.

Ksenofobni niz

– To su bili ljudi različitih vjera, političkih i drugih uvjerenja, ali prije svega – bili su ljudi uspravne svijesti. Oni nam danas mogu biti primjer da svatko od nas može i mora biti pravednik među narodima – naglasio je Jandroković. A to, kaže, znači da ne smijemo biti pasivni svjedoci ili sudionici nečega neprihvatljivoga. Predsjednik Sabora ističe da su humanističke vrijednosti temelj identiteta suvremenih demokracija koje nas stalno obvezuju.

– I kojima se moramo boriti protiv neznanja, mržnje, poricanja istine, nesnošljivosti, rasizma i ksenofobije. I govora mržnje – poručio je Jandroković i upozorio da “od obične predrasude može krenuti ksenofobni niz”. A ni holokaust, podsjeća, nije počeo pogubljenjima, već se prvo očitovao u govorima, a potom prerastao u kršenje ljudskih prava i, na kraju, u najokrutniji genocid.

Zbog toga je naglasio da mlade generacije treba učiti da budu protiv mržnje i netolerancije bilo koje vrste te da poštuju različitosti.

– Danas se ne sjećamo samo žrtava holokausta nego i žrtava Vukovara, Škabrnje, Srebrenice i svih drugih mjesta zločina te šaljemo poruku nade da smo naučili iz povijesti i da želimo da u našim društvima prevlada trijumf ljudskih vrijednosti nad ljudskom destruktivnošću – zaključio je Jandroković svoj nadahnuti govor u kojem, međutim, za razliku od kardinala Bozanića, nije izrijekom spomenuo Jasenovac ni strahote kroz koje su pod ustaškim režimom prošli Židovi u Hrvatskoj.

Predsjednik Sabora, dakle, nije poslušao kardinalov poziv da posebnu pozornost posvetimo stradanjima u našoj sredini, a zbog te činjenice vjerojatno je splasnuo i entuzijazam Ognjena Krausa, koji nam je jučer poslijepodne kazao da je za zajedničku komemoraciju u Jasenovcu nužno da Vlada i Sabor ponešto učine u tom smjeru.

– Ne smije se ostavljati dojam da se holokaust događao negdje drugdje. Potrebno je jasno reći što se dogodilo, a ne da se jedno stradanje pokriva drugim – rekao je Kraus.

Obilježavanje holokausta ispred zagrebačke katedrale

Video: Matija Habljak, ilustracija