Janša ne zna što su ljudska prava

Neshvaćanje vrijednosti i značenja ljudskih prava, izbjegavanje suočavanja s govorom mržnje, diskriminacijom i nesnošljivošću te nepoštovanje vladavine prava obilježja su djelovanja posljednjih triju vladajućih garnitura u Sloveniji. Takav je dojam o odnosu slovenskih vlasti prema ljudskim pravima stekao pučki pravobranitelj Matjaž Hanžek tijekom svog šestogodišnjeg mandata koji mu je istekao u srijedu.

Govoreći o žrtvama takvog odnosa vlasti prema ljudskim pravima, Hanžek je bez dlake na jeziku kazao da su u Sloveniji to Romi, "izbrisani", duševni bolesnici, muslimani, izbjeglice, malodobna djeca te pripadnici istospolnih skupina i novih manjina nastalih u Sloveniji raspadom bivše države. Tijekom svog mandata uočio je porast mobbinga, nasilja u obitelji i govora mržnje političara te u javnim glasilima, a posebice na internetskim forumima. Hanžeka posebno zabrinjava odnos izvršne i zakonodavne vlasti prema Ustavnom sudu i s time povezano povećanje broja njegovih neprovedenih odluka.

Odgovornost za zaštitu ljudskih prava nose izvršna, zakonodavna i sudbena vlast, a pučkom je pravobranitelju prepušteno da na kršenja tih prava samo upozorava, kaže Hanžek i podsjeća da tijekom svog djelovanja nije upozoravao samo na problem Roma i "izbrisanih" što se u javnosti često ističe i zamjera.

Pravila ponašanja
Na samom je početku svog mandata upozoravao na praksu činovnika državne uprave te ocijenio da rade bezbrižno i bezosjećajno, kasnije im je zamjerio sporost, neljubaznost i izbjegavanje djelovanja, a to se, kako kaže Hanžek, u posljednje vrijeme popravilo. U odnosu države prema pojedincu slovenski je pučki pravobranitelj vrlo često nailazio na nejednak odnos državnih institucija prema pojedincu, odlučivanje na njegovu štetu i samovoljno mijenjanje pravila ponašanja.
Država krši zakone, provodi negativnu selekciju među kadrovima, a u njezinu je radu prisutna korupcija i djelovanje prema potrebama političkih stranaka, kaže Hanžek.

Sve je to Hanžek uočio još u vrijeme vladavine dviju vlada lijevog centra koje su vodili Janez Drnovšek i Anton Rop i u svojim je godišnjim izvještajima redovito o tome izvještavao zastupnike Državnog zbora. Još je 2001. godine upozoravao na pojave prikrivene diskriminacije, nesnošljivosti i ksenofobije, a posebno je istaknuo probleme Roma, "izbrisanih", duševnih bolesnika te muslimana koji se desetljećima bezuspješno bore za izgradnju džamije. Nisu mu promaknuli ni prosvjedi Slovenaca protiv doseljavanja izbjeglica, djece s posebnim potrebama, izliječenih narkomana i Roma u njihovu blizinu.

Hanžek navodi da je vlada isprva takve njegove izvještaje ignorirala, prema njima se odnosila neozbiljno, no priznaje da se posljednih godina stvar promijenila. Vlada je na te izvještaje počela pripremati odgovore i o tome se u parlamentu vodila opsežna rasprava, kaže Hanžek i dodaje da su se stvari kasnije zaoštrile, počelo je diskreditiranje institucije pučkog pravobranitelja i njega osobno.

Razlika je između prijašnje vlade lijevog centra i sadašnje vlade desnog centra u tome što se prijašnja pretvarala da radi i činila sve da se ništa ne napravi, a sadašnja se vlada pučkom pravobranitelju aktivno suprotstavlja. Sadašnja je vlada pripremama zakona pristupila malo ozbiljnije od prijašnje, ali je odnos prema sadržaju tih zakona drukčiji. Sadašnja vlada ne razumije što su to ljudska prava, a pristup joj je neprihvatljiv, objašnjava Hanžek.

Nezakonit način
Potkrijepivši to primjerom, pučki pravobranitelj kaže da je Janšina vlada rješavanju problema "izbrisanih" pristupila brže od prijašnje Ropove i Drnovšekove vlade koje su se četiri godine nešto trudile, ali ništa nisu napravile, a Janšina to radi na neprihvatljiv, pa i nezakonit način.

Problem "izbrisanih" ne može se rješavati na način na koji to vlada želi postići ustavnim zakonom koji će, kao što je rečeno, "zadovoljiti sve one koji su glasovali za samostalnu Sloveniju". To nije način rješavanja problema ljudskih prava. Pravi je način da se sve rješava sukladno zakonima, Ustavu, odlukama Ustavnog suda i međunarodnim aktima bez obzira na to je li netko neprijatelj, stranac ili ubojica kojemu treba dati ono što mu po zakonu pripada, a kažnjavati ga treba za ono za što treba biti kažnjen. "Slično se događa i sa zakonom o Romima. Brzo su ga počeli donositi, ali je pun rupa i sumnjam da će donijeti prava rješenja", kaže Hanžek i podsjeća na to da je slovenski parlament iz njegove lanjske preporuke izbacio zahtjev da vlada treba učiniti više za integraciju Roma u slovensko društvo, a i na "izbrisane" su potpuno zaboravili tako da "izbrisanih" sada više i nema.