Janša: Sanader zna za naš veto još od listopada

Blokadom Hrvatske na putu u EU Slovenija je htjela uhvatiti zadnji vlak kojim od Hrvatske može tražiti ustupke u rješavanju otvorenih graničnih pitanja, a to je napravila krajnje nediplomatski i nespretno. Hrvatska je od jučer blokirana, a bez obzira na posljedice i rasplet slovenske odluke, najviše će štete u svakom slučaju imati Slovenija. Tako u Sloveniji razmišljaju rijetki pojedinci koji ističu da mnogi u novoj vladi lijevog centra Boruta Pahora zapravo nisu niti znali što čine donoseći odluku o blokadi Hrvatske, ali nemaju odgovor na pitanje zašto su Slovenci otišli tako daleko.

 Pahor: Zaplet nastao blokadom Hrvatske mogao bi se pokazati korisnim

Sanader za sastanak s Pahorom, ali uz nazočnost predstavnika EU

Slovenska je politika tim putem krenula još na isteku mandata vlade desnog centra Janeza Janše. Sadašnja je situacija slična onoj u listopadu kada je Janšin šef diplomacije Dimitrij Rupel od Hrvatske zahtijevao da iz pregovaračkih stajališta izbaci dokumenate koji prejudiciraju granicu. Nastavkom takve politike pod Pahorovim okriljem najviše bi koristi mogao imati Janša. On kaže da se u srijedu nije dogodilo ništa novo osim toga što vrijeme ističe i što su rokovi koje su postavili Hrvatska i Europska komisija sve nerealniji.

Prema Janšinu mišljenju, za to nije kriva Slovenija. Hrvatska je vlada napravila pogrešku što u listopadu nije pristala na ponuđeni kompromis, koji je za nju još bio prihvatljiv. Računali su da će se nešto promijeniti, da nova slovenska vlada neće zastupati ista stajališta. Ta je kalkulacija bila pogrešna. Jedinstvo je slovenske politike na toj točki isto kakvo je bilo listopada ili travnja. Janša podsjeća da su njegova i Sanaderova vlada postigle Brijunski dogovor prema kojem se poštuje stanje na granici kakvo je bilo 25. lipnja 1991. godine. Taj je datum prihvaćen kao ključni za određivanje granice pa je za Sloveniju sada “logično i opravdano” da od Hrvatske zahtijeva odricanje od svih svojih akata i dokumenata nastalih poslije tog datuma i zabranu njihove uporabe u arbitraži.

Bledski sporazum usmen
Šef slovenske diplomacije Samuel Žbogar objašnjava da morska granica nikada nije bila određena, a otvoreni su i dijelovi kopnene granice. Istu tu granicu Hrvatska crta kako je ona vidi. Slovenija u tome vidi prejudiciranje i neće podržati pregovaračka stajališta Hrvatske sve dok ne dobije pravna jamstva da joj to neće naštetiti u eventualnoj arbitraži o granici. Žbogar dodaje da odluke o arbitraži još nema. Čekaju se rezultati mješovite hrvatsko-slovenske komisije koja priprema stajališta za eventualni arbitražni postupak koja bi rad trebala završiti do sredine siječnja.

Komisija je nastala kao rezultat Bledskog sporazuma Sanader – Janša, kojim je načelno dogovoreno da se rješavanje spornih graničnih pitanja povjeri međunarodnom pravosudnom tijelu. Janša je već na Bledu tražio da se poštuju zahtjevi Slovenije da se arbitraži povjeri odlučivanje o kopnenoj i morskoj granici, prihvati zahtjev da se poštuje “načelo pravednosti” i poštuje stanje kakvo je bilo 25. lipnja 1991. Pod težinom takvih uvjeta, a posebice za Hrvatsku neprihvatljiva zahtjeva o načelu pravednosti, Bledski je dogovor ostao na usmenoj razini i nikada nije potpisan. Pitali smo Janšu, koliko se nakon blokade još može računati na Bledski dogovor o arbitraži.

Slovenski konsenzus
Bledski dogovor je zajednički napor da se dođe do izjave oko toga kako nastaviti rješavanje graničnog pitanja. Kako “načelo pravednosti” za Hrvatsku nije bilo prihvatljivo, postignut je samo načelan dogovor o osnivanju dviju međudržavnih komisija, za proučavanje spornih točaka na granici i za traženje pravnog okvira. Bledski dogovor nije to što hrvatska strana interpretira kao postignuti dogovor o tome da se sporno pitanje prepusti međunarodnom sudskom tijelu u Haagu.

Samo smo rekli da su obje strane spremne na proučavanje i takve mogućnosti. O tomu je u Sloveniji postignut jednak konsenzus svih parlamentarnih stranaka kao i sada. Janša podsjeća da je na sastanku šefova europskih Pučkih stranaka u Bruxellesu sve sugovornike, među kojima je bio i Sanader, upozorio na stajališta Slovenije.

– Objasnio sam im da ne treba računati na razlike u slovenskoj politici i izrazio žaljenje što Hrvatska nije pristala na kompromis u listopadu, kada ta tema nije bila toliko vruća u javnosti. Već tada sam upozorio da je situacija vrlo ozbiljna – kazao je Janša naglasivši da načelna potpora ulasku Hrvatske u EU ostaje neprijeporna jer je to u strateškom interesu Slovenije, ali Hrvatska mora ispuniti uvjete za članstvo. Da je arbitraža neprihvatljiv način rješavanja graničnih pitanja, upozorio je i doajen slovenske politike i prvi predsjednik višestranačkog parlamenta France Bučar. U svojstvu predsjednika slovenskog Paneuropskog pokreta kaže da Slovenija i Hrvatska neriješenih graničnih pitanja nemaju pa i nemaju o čemu pregovarati.

– Riječ je o dijelu slovenskog prostora koji nikada nije bio hrvatski, a naseljen je Slovencima. Stoga Slovenija mora taj teritorij zahtijevati – kaže Bučar.

Slovenski je premijer Pahor na savjetovanje parlamentarnih stranaka o odnosima s Hrvatskom u srijedu bio pozvao i svog osobnog vanjskopolitičkog izaslanika Dimitrija Rupela, koji je novinarima objasnio da tu nije riječ o blokadi Hrvatske na putu u EU. – U pitanju je zaštita temeljnih slovenskih nacionalnih interesa i mislim da će nas u tome svi morati razumjeti – kazao je Rupel odgovarajući na pitanje kakva bi mogla biti cijena koju će Slovenija platiti za blokadu Hrvatske.