Japanski crtići o hrvatskoj povijesti

Crtani filmovi o senjskim uskocima, Zrinskima i ropstvu Stojana Jankovića kod Turaka bit će napravljeni u Tokiju i prikazivat će se na japanskim sveučilištima!

Isao Koshimura, redoviti profesor sociologije na sveučilištu Tokyo Zokei za dizajn i umjetnost, predstavio je nedavno na solidnom hrvatskom jeziku studentima zagrebačkog Filozofskog fakulteta skice za animirani film s temom “Ropstvo Stojana Jankovića”, jedan od triju animiranih filmova o povijesti Hrvatske koje uz pomoć crtača Yusuke Fusawa, svojega bivšeg studenta, namjerava izraditi u sljedećih pet godina.

Tuđa povijest – škola
– Da bi Japan kulturološki napredovao, mora učiti iz tuđih povijesti. Napetost i sukobe Japanaca s korejskim i kineskim manjinama pokušavam umanjiti učeći studente o burnoj povijesti Hrvatske. Želim naučiti studente da se razumiju međusobno – objašnjava Koshimura.

Učeći mlade japanske umjetnike i dizajnere o sociologiji i povijesti, animirani film smatrao je dobrim “sredstvom”.
Japanski profesor vezan je uz Hrvatsku još od 1977. godine kad je dobio jugoslavensku stipendiju za magisterij na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Titov socijalizam
– Tada sam bio zainteresiran za razliku između teorije i prakse Titova socijalizma. Japanci slabo znaju što se tu događa, malo je prevedene literature. Napisat ću knjigu o hrvatskoj povijesti i animaciji u suradnji s Borivojem Dovnikovićem iz Zagrebačke škole crtanog filma – najavljuje Koshimura daljnje povezivanje hrvatske povijesti i animiranog filma.

Film čije su skice predstavljene studentima inspiriran je narodnom pjesmom iz Ravnih kotara o Stojanu Jankoviću, uskoku iz toga kraja i mletačkom oficiru koji se iskazao u borbama s Turcima u 17. stoljeću.

Dr. sc. Drago Roksandić, redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu, Koshimurin je domaćin i glavni suradnik u Hrvatskoj, a ujedno i inicijator projekta “Triplex Confinium” kojim se, među ostalim, obnavlja kula Stojana Jankovića u zadarskom zaleđu.

Sličnost s Hrvatskom
 – Koshimuru zanima filmska priča o povijesnom iskustvu života ljudi između imperijalnih podaništava, u ovom slučaju osmanlijskih, mletačkih i habsburških.

Pjesma odabrana za temu jednog od filmova ambijentalno je vezana uz Kulu Stojana Jankovića, vlasništvo obitelji pisca Vladana Desnice koji simbolizira iskustvo interkulturne komunikacije u modernoj hrvatskoj kulturi. Kvaliteta ljudskog života u interkulturnim kontekstima cilj je projekta “Triplex Confinium”, a Isao Koshimura višegodišnji je suradnik tog projekta – kaže Roksandić.

Neobični Japanac ovu je priču zaključio rečenicom: “Suživot ljudi svih religija moja je misija” te neobičnom usporedbom Hrvatske i Japana: “Velika sličnost Japana s Hrvatskom jest u tome da svatko gleda - samo svoju sreću!”