S izlikom lova najvećih sisavaca zbog znanstvenog istraživanja, japanski kitolovci pune kuhinje svojih luksuznih restorana, a zatim i želudaca Japanaca. Njihove laži i pogrešne razloge izlova kitova otkrili su australski brodovi poslani u patrolu ne bi li se otkrilo eventualno kršenje zakona. Kitovi, brutalno i nehumano ulovljeni u australskim vodama, zgrozili su prvenstveno tamošnju javnost, ali i svjetsku.
Iako je rijetki Hrvat, osim na televiziji, imao priliku svojim očima vidjeti ove predivne životinje, rijetko tko može ostati nedirnut ovakvim ponašanjem japanskih krivolovaca.
Kitovi satima umiru u mukama
Svojim ih velikim brodovima naganjaju po oceanu i probadaju harpunima dugim nekoliko metara, napunjenima eksplozivom koji eksplodira u njihovim tijelima. I dok se kit koprca i pokušava spasiti, umire u najvećim mukama minutama, ponekad i satima, a njegova krv zacrveni ocean. Love i majke i mladunčad, a do sada se niti jedan nije uspio spasiti.
Japanci, koji u lov na kitove ne kreću s manje od pet brodova, love ove životinje u južnooceanskom utočištu kitova koje je 1994. utemeljila Međunarodna komisija za kitove, a priznale su ga 23 zemlje. Kao što neke zemlje ne priznaju Haaški sud, tako Japan ne priznaje tu odredbu zaštite kitova. Utočište je zaštićeno kako bi se populacija kitova oporavila od ogromnoga komercijalnog izlova koji je započeo u prošlome stoljeću.
Samo ove godine Japanci su ubili 935 kitova, a po prvi put lovili su i fin-kitove, druge najveće sisavce na svijetu nakon plavih kitova. Oni su i zaštićena vrsta, a Japanci svojim lažnim znanstvenim lovom ubijaju sve šanse za preživljavanje te prekrasne vrste.
Japanci na svojim velikim brodovima, dugačkim i po 100 metara, imaju skrivene tvornice u kojima na putu kući kitove teške i do 14 tona izrezuju u male komadiće koji odmah putuju u japanske restorane gdje se smatraju delicijom. Ipak, kitovi svoju već odavno znanstveno utvrđenu inteligenciju dokazuju i time što, kada shvate da su u opasnosti od krivolovaca, bježe u sjevernije vode gdje je krivolovcima mnogo teže uloviti ih.
Nevladine organizacije jedini borci za prava kitova
Greenpeace, nevladina organizacija koja se desetljećima bori za zaštitu i očuvanje okoliša, i slične organizacije već su 10 godina za petama japanskim krivolovcima, a njihovi brodovi nebrojeno su se puta našli "oči u oči" s japanskim. Do sada nije došlo do nikakvih sukoba jer članovi Greenpeaca zagovaraju mirna rješenja, većinom proteste, no mogu se pohvaliti da su uspjeli spasiti nekoliko kitova priječenjem puta japanskim brodovima .
Sea Shepherd (Čuvar mora) organizacija je kojoj je glavna misija borba protiv krivolova kitova i dupina, a upravo je njihova snimka krvavog lova na kitove nedavno ponovno uzburkala javnost. Video je snimljen u antarktičkim australskim vodama. Australska vlada samo je poslala upozorenje Japancima, no riječi njihova ministra okoliša Iana Campbella bile su da vlada odbija reagirati jer je nemoćna u sprečavanju krivolova. Zato su borci za zaštitu ovih životinja odlučili krivolovcima stati na kraj.
Ljudi doveli kitove na rub izumiranja
No kako stati na kraj zanatu koji datira od 4000 godine prije naše ere? Svoju evoluciju doživio je s početkom gradnje brodova u 17. stoljeću, a točku na "i" stavile su tvornice kitova u 18. i 19. stoljeću. Takozvana "berba kitova" započela je početkom 20. stoljeća s početkom brodova tvornica.
Po izlovu kitova prvo mjesto drži Japan, a slijedi ga Norveška te Grenland. Po podacima Međunarodne komisije za kitove, prije početka lova na kitove u 19. stoljeću, točnije na plave kitove, u svijetu je zabilježeno 275 tisuća jedinki dok je broj do danas drastično pao i najveće morske životinje doveo do ruba izumiranja.
1930. godine bilo ih je između 30 i 40 tisuća, 60-ih godina prošloga stoljeća izmedu 650 i 2000, dok je u posljednjem mjerenju prije 15 godina njihov broj bio manji od 5000, odnosno od nekadašnje populacije ostalo je tek sedam posto. Neke vrste kitova uspjele su se oporaviti zbog velikog truda mnogih organizacija koje u posebnim konzervatorijima paze na njihovo razmnožavanje te je posljednjih godina njihov broj počeo rasti.
Do danas još niti jedna vrsta kitova nije izumrla, no na rubu su, po podacima Svjetske unije za očuvanje (IUCN), plavi kit koji obitava na Antarktiku i sivi kit kojem je dom u sjeverozapadnom Pacifiku. Ugroženi su plavi kit, fin-kit, sjeverno-pacifički te sjevernoatlantski kit i sei-kit.