Jasna budućnost - s planom i mehanizmima potpore do provedbe

Slike razaranja i očaja postale su uobičajene vijesti ovoga ljeta. Sukobi u raznim dijelovima svijeta, a posebno trenutačni sukobi u Libanonu, izazov su za diplomatske i humanitarne resurse međunarodne zajednice.

Promatrajući stvari u povijesnom kontekstu, građani BiH možda će se upitati bi i oni mogli doživjeti sličnu sudbinu koju su doživjeli Libanonci, posebno sada, u uvjetima kad se angažman međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini mijenja.

Bosna i Hercegovina ima svojevrstan bedem koji je štiti od povratka u nasilje - bedem koji Libanon, na svoju veliku žalost, nema. Danas, za razliku od ranih 90-ih godina, ova zemlja ima jasnu budućnost u euroatlantskim strukturama, dakle, i u Europskoj uniji i NATO-u, što će onemogućiti svaki eventualni napad na Bosnu i Hercegovinu i njezinu eventualnu dezintegraciju u ratno stanje. 

Međunarodno prisustvo u Bosni i Hercegovini se mijenja, ali međunarodna zajednica ne povlači se iz ove zemlje. Naprotiv, međunarodna je strategija za ovu zemlju strategija integracije. Na taj način BiH se postupno uvodi upravo u one institucije koje su u posljednjih 60 godina izgradile i osigurale mir u Europi.

Bosna i Hercegovina danas stoji na samom rubu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom i članstva u NATO-vu programu Partnerstvo za mir (PfP). Ta dva cilja ključna su na putu prema konačnom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

BiH još mora provesti dalekosežne reforme, uključujući posebno restrukturiranje policijskih službi, prije nego što bude u situaciji da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Pomaci se također moraju napraviti i u pogledu hapšenja najozloglašenijih optuženika za ratni zločin, prije nego što Bosna i Hercegovina bude pozvana da se pridruži programu Partnerstvo za mir.
Na putu ka euroatlantskim integracijama Bosna i Hercegovina dobiva pomoć od Europske komisije, EUFOR-a, Policijske misije EU, NATO-a i moga Ureda, i u mome svojstvu Visokog predstavnika i Specijalnog predstavnika EU. Pored toga, ta će podrška i dalje osigurati da Bosna i Hercegovina ostane čvrsto na putu koji vodi u stabilnost i sigurnost.

Od kraja hladnog rata euroatlantske institucije sustavno su nastojale proširiti zonu stabilnosti i sigurnosti u Europi. One su to postigle investiranjem u bivše komunističke države Srednje i Istočne Europe radi pružanja pomoći njihovim procesima tranzicije, i konačno, nakon što reformski procesi u značajnoj mjeri odmaknu, pozivanjem tih zemalja da postanu punopravne članice. Otud i povijesna proširenja Europske unije u 2004. godini i NATO-a u 1999. i 2004.
Politika proširenja bila je nevjerojatno uspješna; ona je očigledno pomogla da se preduhitri mnoštvo problema i nesporazuma koji su inače mogli mučiti zemlje Srednje i Istočne Europe. Iako je Bosna i Hercegovina poseban slučaj, ona može i treba izvući čak i veću korist nego što su je imale te zemlje.

Euroatlantske institucije su od kraja rata već donijele ogromne investicije u Bosnu i Hercegovinu i ova je zemlja u proteklih deset i pol godina prešla vrlo dug put. Pored toga, ako postoji jedna stvar o kojoj se slažu svi građani Bosne i Hercegovine, onda je to da je njihova budućnost u euroatlantskim integracijama.

Da bi se ostvario taj cilj bit će potrebna suradnja između naroda u Bosni i Hercegovini i kompromisi o mnogim pitanjima. Ali ono što je najvažnije - ova je zemlja iznimno sretna jer ima jasnu budućnost i plan i mehanizme podrške za realizaciju svoga cilja.