Gospodarstvo raste, prihodi proračuna veći su od očekivanja, a javni dug Hrvatske raste po najbržoj stopi u Europskoj uniji. Sve to su to vrlo pohvalni podaci, ali iz njih prijeti i opasnost za stabilnost javnih financija.
Naime, dobar trend opadanja ne znači i da je javni dug nizak kao ni što rast gospodarstva i poreznih prihoda nastao na osobnoj potrošnji nije dugoročno dovoljno stabilan da bi se na njemu hranio apetit interesnih skupina za dodatnim pravima. Ipak uoči proračuna za 2018. godinu rastu pritisci na povećanje rashodovne strane državnog budžeta, odnosno sindikati traže veći rast plaća od ugovorenog dok raste pritisak i na drugim stavkama pa se kupuju automobili, avioni...
Kamate oko 10 milijardi kuna
Prvi nacrt proračuna za iduću godinu trebali bi vidjeti u idućih nekoliko tjedana, a neslužbeno se može čuti da će se proračun braniti od rasta rashoda. Ono što je poznato jest da će za plaće javnih i državnih službenika biti izdvojeno oko 1,2 milijarde kuna više nego u 2016. s obzirom na to da će puni efekt povišica doći do izražaja tek iduće godine.
U dva će se navrata indeksirati mirovine što će, kao i priljev novih umirovljenika, podići rashode za isplatu mirovina za oko milijardu kuna pa će za tu namjenu iduće godine trebati oko 39 milijardi kuna. U fiskalnoj konsolidaciji i dalje će se računati na gospodarski rast i ubrzano punjenje državne blagajne iz čega će proizlaziti pad deficita.
Kako se ministar financija Zdravko Marić namjerava pri izradi proračuna držati Smjernica makroekonomske i fiskalne politike, može se očekivati da će proračun središnje države ukupno rasti za oko pet milijardi kuna od kojih će se, kako smo već napomenuli, više od dvije milijarde izdvojiti za mirovine i plaće zaposlenika.
Povećanje vojnog proračuna i veći izdaci za branitelje Domovinskog rasta uzet će respektabilan dio novih rashoda. Manji deficit znači manju potrebu za zaduživanjem, ali i manje izdatke za kamate pa se predviđa da će iduće godine za potrebe kamata trebati manje od 10,3 milijarde kuna.
Konzervativna procjena
Ministarstvo financija bilo je izuzetno konzervativno u procjeni rasta prihoda pa su tako za 2018. procijenili tek 1,6 milijardi kuna veće porezne prihode nego u tekućoj godini. Izvjesno je da će rast biti znatno brži jer tako otprilike najavljuje i tekući proračun koji će se rebalansirati upravo zbog povećanja prihoda i manjeg deficita od planiranog.
Marić je dobar ministar , neka nam pokažu kojega smo imali boljega