Gledaju li se financijske potrebe država za zaduživanjem, ova godina ne bi trebala stvarati dodatne glavobolje ministru financija koji 2021. godine mora “zarolati” oko 50 milijardi kuna starih zaduženja, unutar kojih ipak dominira kratkoročni dug u trezorskim zapisima.
To su vrijednosni papiri koje uglavnom kupuju domaći institucionalni ulagači i na njih su kamate gotovo zanemarive. Kod posljednjeg izdanja trezoraca, koje je realizirano početkom veljače, kupci su ostvarili “mršavu” zaradu od samo 0,03 posto kamate godišnje. Bankarski sustav pliva u novcu te njegov trenutačni višak, koji drži u središnjoj banci, iznosi oko 60 milijardi kuna.
Novca imaju i fondovi, tako da će država određivati dinamiku i iznos zaduženja ovisno o tekućim financijskim potrebama. Osim starih dugova koje treba refinancirati, država bi ove godine trebala stvoriti i oko 12 milijardi kuna novog duga. Ovogodišnji bi manjak u proračunu trebao iznositi oko 3 posto BDP-a.
Kamate osam milijardi kuna
Na naplatu stižu dvije veće obveznice, prva inozemna, nominirana u dolarima, od 1,6 milijardi dolara, već u ožujku. Pripreme za njezino refinanciranje već su počele i sudeći prema stanju na svjetskom tržištu novca, taj bi se dug, ovisno o ročnosti, mogao refinancirati ispod jedan posto.
– Uvjeti financiranja su i dalje iznimno povoljni, potrebe države i dalje se mogu vrlo povoljno zadovoljiti – prokomentirao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.
Ukupan iznos javnog duga trebao bi lagano padati mjereno udjelom u BDP-u prema 84 posto BDP-a, nakon osjetnog povećanja u prošloj godini sa 73% na 86 posto BDP-a s kraja 2020. Javni je dug nabildalo 30 milijardi kuna novog proračunskog manjka koji je iza sebe ostavila COVID kriza i globalna pandemija. Očekuje se da će do kraja ove godine javni dug narasti na oko 330 milijardi kuna (2019. iznosio je 292 milijarde kuna), a cijena kamata koja se za njega izdvaja mogla bi iznositi oko 2 posto BDP-a, odnosno oko osam milijardi kuna.
Globalni odgovor na pandemiju bio je dodatno tiskanje novca, što je zadržalo kamatne stope na povijesno nezabilježenim niskim razinama, pa se i Hrvatska našla u poziciji da prijašnja skupa zaduženja povoljnije refinancira. Kamata na dolarsku obveznicu koja u ožujku stiže na naplatu bila je 6,375 posto. Indirektno se taj pad kamata prelijeva i na ostale korisnike kredita, a ne samo na državu, no ipak sporije nego što bi to htjeli i tvrtke i građani.
Tako analitičari Privredne banke Zagreb navode da je prosječna kamatna stopa na nove kredite tvrtkama u 2020. godini na godišnjoj razini smanjena za 0,2 postotna boda, na 3,2% kod kredita malim poduzećima (do 2 mil. kn), povišena za 0,1 postotni bod, na 2,4% u slučaju kredita srednje velikim poduzećima (2 do 7,5 mil. kn), dok je na kredite velikim poduzećima (iznad 7,5 mil. kn) stagnirala na 1,8%.
Štediše neće ništa zaraditi
Objašnjavaju da su visinu prosječne kamatne stope na kredite poduzećima u 2020. bitno odredila kretanja u drugom kvartalu, kad je zbog pandemije plasirano više kredita za likvidnost i refinancirani su krediti po višim kamatnim stopama. Statistika HNB-a o kamatnim stopama na prvi put ugovorene kredite poduzećima pokazuje da su potkraj 2020. kamatne stope bile niže ili jednake razini s početka godine, osim kod kunskih kredita za obrtna sredstva koji bilježe povećanje kamatne stope.
Prosječna je kamatna stopa na novoodobrene kredite kućanstvima u 2020. zabilježila godišnji pad od 0,1 postotni bod, na 2,9% na stambene, odnosno od 0,4 postotna boda, na 5,6% na ostale kredite (pretežno gotovinski krediti). Posebno snažan pad ostvaren je na prvi put ugovorene stambene kredite gdje se u posljednjem tromjesečju zahvaljujući programu subvencija kamata spustila na 2,4%.
Ovo nije razdoblje u kojemu štediše mogu računati na neku značajniju zaradu na kamatama. Kamatna stopa na novooročene depozite privatnog sektora u 2020. nastavlja višegodišnji silazni trend te je u prosjeku srezana za 0,1-0,2 postotna boda na godišnjoj razini na kunska oročenja (na 0,2% za kućanstva i 0,1% za poduzeća), dok je kod eurskih oročenja spuštena za manje od 0,1 postotni bod (na 0,1% za kućanstava i poduzeća).
Hrvatska je na dnu Europe......izvješce Transparency Internationala pokazalo je porazne podatke za Hrvatsku. Ne samo da je naša zemlja na ljestvici percepcije korupcije pri samom dnu medu zemljama Europske unije vec bolji indeks od nje imaju Jordan, Saudijska Arabija, Gruzija i - Ruanda. ......... Dok je Hrvatska na 153. mjestu medu 180 zemalja, Ruanda je na 54. mjestu na ovoj ljestvici. Još prije 10 godina Ruanda i Hrvatska dijelile su 69. mjesto, prije nego što je Ruanda prestigla Hrvatsku. A 2008. je Hrvatska bila debelo ispred Ruande - Hrvatska na 62., Ruanda tek na 102. mjestu. Godinu dana ranije razlika je bila još veca...Dakle, ova zemlja, smještena u srcu Afrike, u posljednjih je desetak godina na ljestvici percepcije korupcije prestigla - dakle, percipirana je kao zemlja s manje korupcije - Hrvatsku, koja je u meduvremenu postala i clanica Europske unije. ..... Valja pritom naglasiti da je rijec o percepciji eksperata i menadžera iz privatnog sektora, ne šire javnosti. Nadalje, kako Transparency International navodi u svom objašnjenju metodologije, njihov indeks percepcije korupcije (CPI) je najcešce korišten indikator korupcije na svijetu. ........... A Ruanda je, , zemlja koja je prije samo 26 godina imala genocid koji je potpuno razorio društveno tkivo te zemlje, od cega se i dandanas oporavlja. .