Nesuđenom javnom ovršitelju država mora isplatiti 138.400 kuna sa zakonskom zateznom kamatom, nepravomoćna je presuda Općinskog suda u Varaždinu, koji je odbio zahtjev da mu se isplati i dodatnih 4,2 milijuna kuna naknade štete nastale nakon što je država odgodila početak njegova rada kao javnog ovršitelja, a potom zakonom u potpunosti ukinula službu javnih ovršitelja.
Time je, kako je naveo u tužbi, povrijedila njegovom Ustavom i zakonima utvrđeno pravo na rad i ostvarivanje prihoda. Kad je 2011. godine položio javnoovršiteljski ispit, javio se na natječaj za slobodno javnoovršiteljsko mjesto.
Rješenjem Ministarstva pravosuđa u listopadu 2011. imenovan je javnim ovršiteljem, s time da je bio dužan napustiti svako drugo zaposlenje.
Od Hrvatske odvjetničke komore ishodio je zato brisanje iz imenika i počeo opremati uredski prostor. U prosincu 2011. položio je i svečanu prisegu, a ubrzo mu je iz Ministarstva pravosuđa stiglo i rješenje kojim mu se određuje početak rada s 1. siječnja 2012.
No, 29. prosinca stiže mu brzojav s obavijesti o odgodi početka rada prvo do 1. srpnja 2012., a potom i do 15. listopada 2012.
Sve to vrijeme nije mogao raditi kao odvjetnik jer je izbrisan iz imenika Hrvatske odvjetničke komore, čime je ostajao bez 12.000 kuna mjesečnih prihoda. Imao je i troškove za opremanje ureda, pa i neimovinsku štetu za pretrpljene fizičke bolove, strah i povredu prava osobnosti zbog nemogućnosti obavljanja javnoovršiteljske službe.
Država se u cijelosti usprotivila tužbi, navodeći da su sva rješenja koja je donijelo Ministarstvo temeljena na primjeni Ovršnog zakona, čiju je odgodu izglasao Hrvatski sabor. Sud u presudi, uz ostalo, navodi da je država propustila na odgovarajući način riješiti problem imenovanih javnih ovršitelja.