Javni ovršitelji tuže EK jer je Hrvatskoj dao da ih ukine

Hrvatska udruga javnih ovršitelja do kraja tjedna na Europskom sudu pravde tužit će Europsku komisiju jer je Ministarstvu pravosuđa dopustila ukidanje javnih ovršitelja, a Europsku uniju tužit će za naknadu štete koja je nastala za 68 ovršitelja. Od Europskog suda pravde tražit će da utvrde ništavnost izvješća o monitoringu u kojemu su odobrili sustav ovrha bez javnih ovršitelja, a istodobno će na Ustavnom sudu tražiti ocjenu ustavnosti spomenutog zakona.

Neučinkovita Fina

Kako objašnjava predsjednik udruge Vedran Vidmar, EK je ozbiljno pogriješio jer je prekršio međunarodni ugovor o pristupanju Hrvatske u EU, a u kojemu stoji da će Hrvatska “osigurati provedbu Strategije reforme pravosuđa”, a koja pak propisuje napuštanje sudske ovrhe i uvođenje javnih ovršitelja da sustav postane efikasniji.

– U posljednjem izvješću o monitoringu piše da se broj ovršnih predmeta povećao za pet posto, što znači da će ih do kraja godine biti deset posto više – kaže Vidmar, koji argumentira da je novim Ovršnim zakonom nemoguće sustav učiniti efikasnijim te će sudovi i dalje biti zatrpani jer će provedba preko FINA-e, koja i sada postoji, biti neefikasna. U 2011. godini od 1,165 milijuna ovrha preko FINA-e naplaćeno ih je 414.400, što je 35,6 posto. Ostalih 750.600 te još 67.700 ovrha na nekretninama i pokretninama završilo je na sudovima.

– To znači da se 66 posto, od ukupnog broja ovrha u zemlji, rješava na sudovima. Da ih se ubrza, u novom su zakonu uvedene dvije mjere koje su izuzetno štetne za dužnike. Prvo, pokretnine će se prodavati na samo jednoj dražbi i to upola cijene, a vjerovnik će morati imati odvjetnika kojega mora platiti da bude na svim zapljenama dužnikove imovine, što će povećati troškove ovrhe – kazao je Vidmar.

Bez kuće zbog 1000 kn

Javni bi ovršitelj, objašnjava dalje, samo s ovršnom ispravom, primjerice obračunskim listom za neisplaćenu plaću radnika, nabavio podatke o imovini poslodavca, onda bi posredovao između poslodavca i radnika da se dug naplati bez ovrhe, a ako to ne bi uspjelo, proveo bi ovrhu na dijelu imovine dužnika u protuvrijednosti duga čime bi se, naglašava Vidmar, izbjegle dosadašnje zloporabe da se zbog duga od 1000 kuna ovrši kuća ili stan.

– Na provedbi novih ovrha koje bi provodili ovršitelji uštedjelo bi se 98,66 milijuna kuna, čime bi ministar mogao pokriti manjak novaca u smanjenom mu proračunu. Ne bi bilo potrebe za uštedama na sudovima i sudskim troškovima – poručuje Vidmar.