Jaz između bogatijih i siromašnih star je 6500 godina

Jedan od najvećih problema čovječanstva danas je imovinski jaz. Primjerice, smatra se da je on u Americi počeo rasti negdje od 70-ih godina prošlog stoljeća kada je sve više bogatstva počelo prelaziti u ruke sve manjeg broja ljudi. No čini se da taj negativni društveni fenomen zaista nije neka povijesna novost.

Pokojnici s bakrenim nakitom

Znanstvenici sa švedskog sveučilišta u gradu Umea u iskopinama drevnog groblja u Oslonkiju u Poljskoj pronašli su kako je imovinski jaz postojao i prije šest i pol tisuća godina. Tada su već, barem na prostoru današnje sjeverne Poljske, bogati jeli bitno bolje nego siromašni, zaključuje se u studiji koju su na temelju istraživanja iskopa napisali znanstvenici s tog švedskog sveučilišta. Na tom su groblju u Poljskoj koje je staro 6600 godina pronašli pokojnike s bakrenim ogrlicama, privjescima i drugim nakitom. No to još nije bio dovoljan dokaz da je imovinski jaz među tim ljudima postojao i kada su oni bili na životu. Jer, moglo se naprosto raditi o darivanju pokojnika na njegovu putu na drugi svijet. Pogotovo je moguće da se radilo o cijenjenim članovima zajednice koje su onda bogato nagradili nakon smrti, no ni to ne mora naznačavati da su i za života bili bitno bogatiji od drugih. Dokaze tvrdnje o jazu između bogatijih i siromašnijih trebalo je pronaći negdje drugdje. A to je bilo tlo u koje su pokojnici pokopani jer u njemu bi se nakon raspadanja morali zadržati određeni elementi koji bi upućivali na to kako su živjeli ljudi ukopani u to tlo.

– U početku smo tražili ostatke hrane koju su jeli kako bismo bolje razumjeli i njihove mogućnosti u uzgoju hrane – rekla je Chelsea Budd koja je glavna znanstvenica te studije. No istraživanje tla pokazalo je da su oni koji su na onaj svijet ispraćeni bogato doista i bili bogatiji, odnosno bogatije živjeli nego svi ostali. Primjerice, analiza izoptopa u tlu u kojem su ležali pokazala je kako su vrlo vjerojatno imali pristup govedima uzgajanim na obližnjim velikim pašnjacima. Također, kako se već i u to vrijeme zemlja često nasljeđivala, sasvim je moguće da se imovinski jaz s generacijama povećavao. Prilično je sigurno, tvrdi se u toj studiji, kako su te najbogatije kaste čiji članovi leže na groblju potomci prvih ljudi koji su naselili prostor nekadašnjega grada Oslonkija, a oni su, dakako, zauzeli najbolju zemlju.

– Otkrili smo neke od najranijih dokaza izravne povezanosti društvenog statusa i prehrane tijekom duljeg vremena u pretpovijesnoj Europi. Svjedočimo pojavi društvene i ekonomske nejednakosti u ranim pretpovijesnim zajednicama, onih koji imaju i onih koji nemaju, u znatno ranijem periodu nego što smo do sada mislili – navela je Buddova.

Dobra zemlja i njezino kvalitetnije obrađivanje vjerojatno su doveli i do boljih prilika za trgovinu pa tako i dolaska do većeg materijalnog bogatstva. Da je doista i bilo tako, svjedoči upravo bakar pronađen u grobovima koji je morao doći negdje s prostora južnog dijela središnje Europe. Sam Oslonki trajao je relativno kratki vremenski period, oko dvjesto godina i tada je napušten kao i mnoge druge zajednice koje su postojale u toj regiji.

Najraniji zemljoradnici

Moguće je da je svemu bio razlog neki konflikt čemu svjedoče i pronađeni ostaci zida i opkopa. Oslonki i danas funkcionira kao manje naselje, a i dalje je predmetom arheoloških i antropoloških istraživanja jer je utvrđeno da su tamo živjeli neki od najranijih zemljoradnika tog dijela Europe. U okolici tog mjesta udaljenog nekih 120 km od Varšave istraživanja su počela još 1976. godine. Pretpostavlja se da su prvi zemljoradnici na to područje stigli iz regije južno od Karpata, no i da su se prilično brzo priviknuli na drugačije tlo koje su pronašli, između ostalog, i u Oslonkiju te ostalim naseljima tog kraja.