Stajališta “ljudi u crnome”, koja su nerijetko zagorčavala život Vladi, ovaj su put vladajućoj eliti, u danima kad su im usta puna antifašizma, poslužila kao argument za donošenje diskriminirajuće odluke koja, ako i ne smrdi na fašizam, sigurno ne bi bila donesena u režimu Josipa Broza Tita. Vladajućima je, naime, glavni argument bio da bi postupili suprotno odluci Ustavnog suda iz 2008. pa stoga nisu prihvatili prijedlog izmjena Zakona o doplatku za djecu nezavisnog zastupnika Mladena Novaka koji je ciljao na izjednačavanje teških invalida u primanju doplatka od 831,50 kuna nakon navršene 27. godine do 1. siječnja 2002. godine (njih oko 4000) i onih invalida (oko 1100) koji od tog datuma nakon navršene 27. godine taj doplatak ne primaju.
Ali vladajući su uzeli samo onaj dio odluke Ustavnog suda koji su mogli iskoristiti protiv interesa teških invalida, a ne i onaj dio u kojem je Ustavni sud naglasio kako je još tada bilo ustavnopravno neprihvatljivo višegodišnje nedonošenje “posebnog propisa o pravima osoba s invaliditetom”. Vladajući su i sada obećali do kraja svoga mandata donijeti zakon o inkluzivnom dodatku, a još je Račanova vlada obećala donijeti poseban zakon, ali to obećanje i taj dug društva teškim invalidima nije ispunila nijedna vlada, a tko zna hoće li to unatoč obećanju ispuniti i ova.
Naravno, bilo je važnijih poslova koje je trebalo odraditi, a i novac iz proračuna politički se daleko isplativije dalo potrošiti, zar ne. Jer, da se svake godine izdvojilo 11 milijuna kuna, tko zna bismo li danas imali državnih limuzina koliko ih imamo. Osim toga, teški invalidi sigurno nisu tako dobri, utjecajni i isplativi birači kao što su to vrhunski i bogati sportaši za koje je vlast u vremenima oskudice našla novca u proračunu, i to svake godine sve više milijuna kuna za tzv. sportske mirovine već od 45. godine.
Zato Petru Skansiju i olimpijcima ova vlada nije imala milosti reći da su zakinuti za elementarna moralna načela kad inzistiraju na pozitivnoj diskriminaciji te da ne mogu primati ni kune, a kamoli gotovo sedam puta veći iznos koji invalidi (ne) dobivaju dok god ima potrebitih još i negativno diskriminiranih. S druge strane, ministrica socijalne skrbi, doduše ni kriva ni dužna, medijima je i sama priznala kako je riječ o diskriminaciji dijela teških invalida, ali da Vlada nema novca da to ispravi. Kakva je to vlada, ali i društvo koje o tomu šuti, koje ima novca za elitu bez obzira i na ogromno bogatstvo s kojim raspolažu, dok istodobno nema novca za istinski potrebite? Sportska elita je jednako perfidno stekla mirovine, kao što su sinergijom Vlade i Sabora raritetnom proceduralnom lukavštinom izigrali najranjivije.
Iako Vladin prijedlog zaključka o neprihvaćanju prijedloga zakona Mladena Novaka nije prošao u Saboru jer je 21 zastupnik glasovao “protiv”, a 68 je bilo “suzdržanih”, to ne znači, kako su i neki zastupnici u prvi mah mislili, prigovarajući i saborskim izvjestiteljima da su posve pogrešno shvatili što je Sabor odlučio, da je prošao zakonski prijedlog nezavisnog zastupnika Mladena Novaka. Ne, to samo znači da Vladin prijedlog o neprihvaćanju nije prošao, dok se o zakonskom prijedlogu nije glasovalo. Kakvom su se perfidnošću poslužili kako bi zeznuli teške invalide koje se već 13 godina ignorira i diskriminira. I to što se mediji nad tim ne zgražavaju govori u kakvoj smo moralnoj krizi. Teški invalidi očito nisu što i branitelji, homoseksualci, antifašisti...
>>Hoće li Ustavni sud privremeno prekinuti isplatu 137 sportskih mirovina?
>>Novak: Zar se ne može pronaći 11 milijuna kuna da se riješi diskriminacija osoba s invaliditetom?
je li antifašizam kad viceguverner HNB ia neto plaću od 570 000kn godišnje u ušteđevinu od 17 milijuna kuna