Znanost, obrazovanje, inovacije, razvoj tehnologije… Teme kojima je zajednički nazivnik napredak društva u cjelini neraskidivo su povezane i neizmjerno važne i baš su zato one u fokusu ove, još uvijek “nove” rubrike Večernjeg lista. Još od vrtića, preko osnovne i srednje škole pa sve do visokoobrazovnih ustanova, obrazovanje je isprepleteno s tehnologijom i tehnološkim napretkom.
Pa iako možemo, a i trebamo, povesti polemiku o tome jesu li škole dovoljno modernizirane, ali i oslanjaju li se djeca, s druge strane, previše na tehnologiju, u srži priče jest ipak činjenica da su mladi, njihovi nastavnici i profesori te znanstveno-obrazovne ustanove jedni od ključnih nositelja napretka i upravo u to treba uperiti svjetla reflektora. Baš to u današnjem izdanju pokazuje intervju s profesorom Hrvojem Džapom, s Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji je koordinator velikog projekta Europskog digitalnog inovacijskog centra CROatian Industry and Society BOosting.
Samo je to jedan od pozitivnih i inspirativnih primjera kako se potiče napredak, a kako pak tehnologija svake godine unosi promjene u obrazovni sustav pokazuje i priča o novom Algebrinu studiju gdje će stasati inženjeri razvoja računalnih igara. Te promjene su nekada male i veoma suptilne te su ponekad potrebni mjeseci i godine da se primijeti razlika, a nekada su toliko snažne da prodrmaju sustav iz temelja, a onda treba biti i – oprezan. Danas je, naime, zadnji dan još jedne školske godine i to godine u kojoj je, podsjetimo, svijetu predstavljen Chat GPT. Bio je kraj 2022. kada se još uvijek oprezno počelo govoriti o “čudu od softvera”, chatu na kojem se može porazgovarati s umjetnom inteligencijom i dobiti odgovore (barem je tako prezentirano) na gotovo sva pitanja.
No veoma se brzo od prvotnog oduševljena došlo do otrežnjenja jer je Chat GPT uz sve beneficije donio i cijeli niz problema. Uglavnom kada nešto iz temelja prodrma sustav, čini to u oba smjera. U međuvremenu su reagirale vlade brojnih država, Europska unija, razvila se polemika na svjetskoj razini dok se nižu naslovi o prvim knjigama koje je napisala umjetna inteligencija, o prvim poslovima koje je preuzela, o prvim dvobojima s ljudima u kojima je pobijedila. Kada je o obrazovanju riječ, postavilo se pitanje gdje je granica da se umjetna inteligencija koristi kao pomoć u učenju i da se zloupotrebljava za pisanje eseja, projekata i rješavanje zadataka.
Stoga se opravdano može postaviti pitanje je li upravo ova školska godina koja je danas završila posljednja od “tradicionalnih” kakvih se sjećamo i kako će izgledati već sljedeća u ovoj eri strelovitog razvoja umjetne inteligencije? Čini se kako je pred sinergijom znanosti, obrazovanja i tehnologije uistinu velik izazov.
POVEZANI ČLANCI: