Otvorena brojna pitanja: Je li Europa spremna voditi rat s Rusijom bez vojne pomoći SAD-a?

Gotovo dvije godine rata u Ukrajini, ali i po mnogima vjerojatna pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u otvaraju pitanje može li se Europa obraniti od ruskog vojnog napada. Upravo je to pitanje analizirao portal Politico navodeći kako je to pitanje do sada bilo samo fikcija, ali da razvoj svih događaja dovodi do toga da se europski kreatori politike sada odjednom suočavaju s tim problemom. Podsjećaju i kako su od završetka Hladnoga rata vojske europskih država znatno smanjile ulaganja u vojsku kao i da su mnoge ukinule obveznu vojnu obuku nego se oslanjaju samo na manji broj profesionalnih vojnika. Podsjećaju i kako je Trump ranije navodno dužnosnicima EU rekao kako SAD neće priteći u pomoć Europi ako bude napadnuta.

Politico.eu donosi i scenario iz 2027. godine koja je tada već treća godina Trumpovog mandata. Po tom scenariju rat u Ukrajini i dalje traje, ali su linije bojišnice zamrznute. Pri tome je i zapadna pomoć gotovo presušila. U isto vrijeme, ali na drugom kraju svijeta, zaoštravaju se odnosi Kine i Tajvana, a samim tim i odnosi Pekinga i Washingtona. U takvim odnosima u svijetu predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučuje se za vojni napad na Estoniju pri čemu je prva meta zračna baza Amari. U napadima ruska vojska koristi najmodernije naoružanje poput nevidljivih lovaca Suhoj Su-57, tenkove T-14 Armata, bespilotne letjelice, rakete, mobilne topničke sustave… Koriste i ratna iskustva vojnika i časnika stečena u ratu u Ukrajini. Pri takvom udaru snage u bazi se povlače i onda se pojavljuje pitanje što dalje slijedi. Hoće li Estonija, koja je članica NATO saveza, ostati prepuštena sama sebi ili će cijeli NATO krenuti u otvoreni rat s napadačem, ovaj put je to Rusija, kako i predviđa članak 5. NATO-a. U ovom scenariju SAD se ne odlučuje pomoći jer je većina američkih snaga i vojne opreme, koja je bila stacionirana u Europi, preusmjerio na Indo-Pacifik. Sve to dovodi do toga da Rusija za nekoliko dana kontrolira istočnu Estoniju koja je i inače naseljena ruskom manjinom u toj državi EU. Ubrzo Moskva objavljuje da se ta estonska regija vratila matici državi te širi svoj nuklearni kišobran i nad tim teritorijem. Taj ruski napad ostavlja Europu pred dilemom jer, kako politico.eu navodi, Putin nije napao cijeli NATO savez pa se javlja dilema treba li riskirati nuklearni rat zbog dijela istočne Europe ili pak ne učiniti ništa.  

Britanski istraživač za europsku sigurnost na Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI) Ed Arnold rekao je da ako Putin i Rusija shvaćaju da ne mogu poraziti NATO vojno, mogu samo politički poraziti NATO, tako što će članak 5 učiniti suvišnim.

VEZANI ČLANCI:

Inače, i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je u listopadu prošle godine da bi Rusija, ako ne bude poražena u Ukrajini, mogla biti spremna napasti baltičke zemlje u roku od 5 godina. Istim problemom pozabavila se i njemačka vojska koja je skicirala "scenarij vježbe" za svoje planere po kojem se predviđa ruski napad na Suwałki jaz, koji se nalazi između Poljske i Litve, u razdoblju između ovogodišnjih predsjedničkih izbora u SAD-u i početka 2025. Takav bi napad odsjekao Baltik od ostatka kopnene Europe.

- Moramo uzeti u obzir da bi Vladimir Putin jednog dana mogao čak napasti zemlju NATO-a. Naši stručnjaci očekuju razdoblje od pet do osam godina u kojem bi to moglo biti moguće – rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius. Na istu temu govorio je i Antonio Missiroli, bivši pomoćnik glavnog tajnika NATO-a, koji je rekao da bi situacija u kojoj takva vrsta američkog jamstva nije povučena, nego ublažena ili još nesigurnija mogla dovesti Kremlj u iskušenje da krene prema ranjivoj zemlji poput Estonije, hibridnim metodama ili izravni vojni napad.

Krajem prošle godine je Jacek Siewiera, šef poljskog Ureda za nacionalnu sigurnost, rekao da istočno krilo NATO-a ima samo tri godine da se pripremi za sukob ističući kako je ovo vrijeme kada se mora uspostaviti sposobnost koja je jasno sredstvo odvraćanja od agresije. Pri tome se svi slažu kako je Europa trenutno ranjiva i ne samo da nije spremna za rat nego se niti ne priprema za rat.

VIDEO Ruski vojni zrakoplov srušio se u blizini Ukrajine

- Bez SAD-a, EU nema ni vojnu opremu ni ljudstvo da se suoči s Moskvom u sukobu visokog intenziteta. Europljani nemaju kapacitet za obranu. Obrana Baltika zahtijevala bi ozbiljna američka vojna sredstva - rekao je Fried, bivši američki veleposlanik.

Politico.eu navodi da unatoč gubicima u Ukrajini da Rusija još uvijek nadmašuje europske zemlje NATO-a u pogledu broja tenkova, topničkih sustava i mlažnjaka kao i da će ove godine službeno potrošiti 4,4 posto BDP-a na obranu iako je stvarna brojka vjerojatno mnogo veća. SAD ima oko 100.000 vojnika stacioniranih u Europi, oko trećinu u Njemačkoj i s malom, ali rastućom prisutnošću u Poljskoj. NATO je postavio snage za istureno raspoređivanje u državama na prvoj liniji od kojih najveći od njih bit će odred predvođen Njemačkom u Litvi.

Za neke je zemlje ruska aneksija Krima 2014. godine poslužila kao poziv na uzbunu pa tako baltičke i nordijske zemlje vraćaju se novačenju vojske. Litva je ponovno pokrenula novačenje 2015., Švedska 2017., a Latvija 2023. U Estonskoj obrambenoj ligi civili redovito treniraju za rusku invaziju. Poljska vojska dugo je oscilirala oko 100.000 pripadnika, ali je posljednjih godina počela rasti. Prošla vlada željela je da se taj broj poveća na 300.000, ali nova administracija premijera Donalda Tuska bila je opreznija oko tako velikih brojeva. Njemačka ima 183.150 djelatnika. Vrhunske europske vojne sile zaokružuju Francuska s 303.750 pripadnika i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 150.350. Za Finsku se govori da je zbog napetosti sa Rusijom među europskim zemljama najspremnijima za sukob s Moskvom. Zemlja od 5,5 milijuna stanovnika ima 900 000 građana s temeljnom vojnom obukom.

VEZANI ČLANCI:

- Kako bi se pripremile za najgore, europske zemlje moraju trošiti, trošiti, trošiti – rekla je Gesine Weber, istraživačica u German Marshall Fundu.

Prema riječima generala Briegera, predsjedavajućeg Vojnog odbora EU-a, a koje prenosi politico.eu, Europi "hitno treba" više strateških transportnih, svemirskih sposobnosti za rano upozoravanje i kopnenih sposobnosti kao što su protutenkovska, protuzračna i oprema za borbu protiv dronova. U isto vrijeme radi se na povećanju vojne proizvodnje pa tako francuski proizvođač oružja Nexter sada proizvodi šest samohodnih haubica Caesar mjesečno umjesto dvije. U sljedećih nekoliko godina njemački KMW i Rheinmetall navodno žele povećati proizvodnju glavnih borbenih tenkova Leopard 2 s oko 40 na oko 100 godišnje, a Finska planira udvostručiti proizvodnju streljiva. Europski proizvođač projektila MBDA uložit će milijardu eura u svoje tvornice. Poljska je proteklih mjeseci u velikoj vojnoj kupovini tako svoju vojsku modernizira s južnokorejskim i američkim tenkovima, borbenim zrakoplovima, topništvom, raketama i sustavima protuzračne obrane… Naoružavaju se i Rumunjska, Češka i drugi. U međuvremenu, izgledi da se suoče s Moskvom bez američke potpore natjerali su neke u Europi da razmisle o nekada nezamislivom: razvoju vlastitih nuklearnih arsenala. Velika Britanija ima oko 200 bojevih glava, kojima djelomično doprinosi obrani NATO-a. Francuska ih ima oko 300, ali oni su posvećeni samo nacionalnoj obrani. U međuvremenu se i u Poljskoj mogu čuti razmišljanja da izgradi vlastiti arsenal.

- Ako nam međunarodni poredak nije u stanju dati 100 posto jamstava da se zastrašimo i obranimo od ruskog napada. Moramo biti u stanju dati sebi pravo na posjedovanje nacionalnog nuklearnog oružja – rekao je za Politico.eu umirovljeni poljski obavještajac Robert Cheda.