+Ukrajina neće u NATO?

ponorZašto Putin odustaje od Kijeva, je li ostao bez moći? Ukrajina spremna pregovarati i o teritoriju, evo što to znači

Foto: Ukrainian Presidential Press Service
pregovori
Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini
Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini
Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini
Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini
Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini
Foto: Ukrainian Presidential Press Service/REUTERS/PIXSELL
Ukrajina
30.03.2022.
u 06:45
Rusija je na pregovorima u Turskoj obećala smanjiti ratne operacije oko Kijeva i Černjihiva, a Ukrajina je prvi put rekla da je spremna razgovarati o statusu Krima, ali tek nakon kraja rata. Ukrajina je jučer signalizirala kompromis u drugom zahtjevu, u vojnoj neutralnosti, ali je prvi put rekla da je spremna razgovarati i o teritorijalnim ustupcima. Pritom se o promjeni vlade Ukrajine više i ne govori.
Pogledaj originalni članak

Dosad najveći napredak u pregovorima između Ukrajine i Rusije postignut je jučer tijekom pregovora u Turskoj nakon što je Moskva rekla da će smanjiti vojne operacije na sjeveru zemlje, a Kijev je predložio odustajanje od članstva u NATO-u, ali je i prvi put govorio o mogućim teritorijalnim ustupcima Rusiji. Jučer je bio 34. dan ruskog napada na Ukrajinu čiji vojnici i civili teško pate, ali i pružaju žestok otpor ruskoj vojsci. Pregovori su održani nekoliko dana nakon što je Rusija, možda time priznajući da operacija ne ide po planu, rekla da će se usredotočiti na rat na istoku Ukrajine, umjesto u cijeloj zemlji.

Uvjeti za dijalog

Pregovori između dviju strana održani su jučer u Turskoj, i nakon više neuspjelih sastanaka, Ukrajina i Rusija jučer su postigle određeni napredak. Zamjenik ruskog ministra obrane Aleksandar Fomin izjavio je da je Rusija odlučila drastično smanjiti vojne operacije oko Kijeva i Černjihiva kako bi se stvorili uvjeti za dijalog. I zaista, jučer su američke vlasti rekle da vide prve znakove povlačenja u Kijevu, no Moskva je kasnije tijekom dana rekla da to ne znači i trenutačno primirje na toj fronti.

Ukrajinski prijedlozi ustupaka kompliciraniji su zbog niza ruskih zahtjeva zbog kojih Moskva i jest napala tu susjednu joj zemlju. Rusija je invaziju pokrenula zbog tri glavna razloga: najprije, htjela je u Ukrajini smijeniti vladu i postaviti prorusko vodstvo, no taj je plan propao već u prvim danima rata.

Zatim, htjela je osigurati da Ukrajina ne uđe u NATO jer to vidi kao prijetnju opstojnosti Rusije. Treće, Moskva je 2014. anektirala poluotok Krim koji je dotad bio dio Ukrajine (uz velik postotak proruskog stanovništva), a poticala je i separatizam u dvjema samoproglašenim proruskim republikama na istoku te zemlje, u regiji Donbas. Moskva je od Ukrajine zatražila da prizna da je Krim sada dio Rusije, te nezavisnost dviju samoproglašenih republika.

Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini

Ukrajina prvi put spremna razgovarati o teritorijalnim ustupcima

Ukrajina je jučer signalizirala kompromis u drugom zahtjevu, u vojnoj neutralnosti, ali je prvi put rekla da je spremna razgovarati i o teritorijalnim ustupcima. Pritom se o promjeni vlade Ukrajine više i ne govori.

Ukrajinski pregovarači predložili su jučer status u kojem se njihova zemlja ne bi učlanjivala u saveze, niti bi na njezinu teritoriju treće zemlje mogle osnovati vojnu bazu, ali bi joj se jamčila sigurnost prema međunarodnom sporazumu u kojem bi postojala klauzula slična članku pet NATO-a koji govori da je napad na jednu članicu napad na sve. Kao mogući sigurnosni jamci Ukrajine spominju se Poljska, Izrael, Turska i Kanada.

U ovom trenutku u ustavu Ukrajine stoji da će zemlja težiti članstvu u NATO-u, što znači da se radi o velikom ustupku Rusiji. No, Kijev je već i prije govorio da je spreman razgovarati o neutralnom statusu zemlje, djelomično i zbog svojih frustracija što NATO ne želi zasad primiti Ukrajinu u članstvo. Ruski pregovarači naglašavaju da ukrajinski prijedlozi uključuju i rusko obvezivanje da se neće protiviti članstvu Ukrajine u Europskoj uniji.

Što se tiče mogućih teritorijalnih pitanja, Ukrajina je prvi put rekla da je spremna na neku vrstu ustupka. Prijedlog sadrži razdoblje od 15 godina u kojem bi se "razgovaralo" o Krimu, ali to bi na snagu stupilo samo u slučaju potpunog prekida vatre. Ukrajina bi se obvezala i da neće pokušati silom vratiti Krim.

Što se pak tiče istočne ukrajinske regije Donbas, u kojem su proruski separatisti formirali dvije samoproglašene republike, njezin status mogao bi biti predmet razgovora dvojice predsjednika, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, rekli su ukrajinski dužnosnici. Ruski pregovarači jučer su rekli da su spremni ubrzati održavanje sastanka između Putina i Zelenskog koji ukrajinska strana traži. Osnova daljnjih razgovora bio bi napredak koji je jučer postignut u Turskoj, ali ništa ne garantira da će to biti implementirano.

Brojni su analitičari tijekom ovih mjesec dana rata naglašavali da bi Kijev lakše i brže mogao pristati na vojnu neutralnost, a da bi mogao predložiti da se status teritorija rješava u budućnosti. Upravo to sadrže i ukrajinski prijedlozi.

Trenutačno detalji sigurnosnog sporazuma za Ukrajinu, kao ni detalji bilo kakvih eventualnih "razgovora" o Krimu, naravno, nisu jasni, ali Kijev zna da će vrlo teško vratiti cijeli teritorij pod svoju kontrolu, pogotovo Krim koji je Rusija uvrstila u ustav kao ključan dio svog teritorija.

Foto: Reuters/PIXSELL
Rat u Ukrajini

Analitičari s kojima smo jučer razgovarali naglašavaju da valja biti oprezan u optimizmu jer se još uvijek radi samo o prijedlozima Kijeva.

- Napredak je postignut, i ono glavno što se može iščitati spremnost je Rusije da smanji vojnu aktivnost i pregovorima postigne konačno rješenje. Nije jasno čemu sve to vodi, ali vidi se da Kijev želi brzi dogovor kako bi se prekinulo razaranje. Što je Ukrajini više važno da neprijateljstva brzo prestanu, to su manji izgledi da zemlja sačuva teritorijalnu cjelovitost. No, ako sukob potraje još dugo, povećavaju se izgledi da ruska vojska bude prisiljena povući se, što navodi na zaključak da je i Moskvi stalo da se dvije strane napokon dogovore. Sve to upućuje na zaključak da je izgledno kao rezultat rata očekivati ono što se moglo postići pregovorima prije rata - kaže bivši hrvatski ministar i veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević.

'Zapad neće ratovati'

Ključno je to što je Kijev rekao da je spreman razgovarati o Krimu.

- Međunarodno pravo na strani je Ukrajine, ali sposobnost te zemlje da oslobodi cijeli okupirani teritorij očito ne postoji. Isto tako, ne postoji ni spremnost Zapada da ratuje na strani Ukrajine. Rusija je još 2014. pokazala da je spremna prekršiti međunarodno pravo i ratovati za ono što smatra da je njezin interes u Ukrajini. Pretpostavljam da je ukrajinsko vodstvo shvatilo da je Zapad spreman podržavati Ukrajinu do konačnog poraza Rusije, ali što će se u međuvremenu dogoditi s Ukrajinom, to je pitanje na koje odgovor mora pronaći Kijev. Razumno je poći od pretpostavke da Krim nije moguće reintegrirati, a predmet pregovora treba biti status Donecka i Luhanska. Mislim da je danas prvi dan kad možemo biti malo optimistični, ali taj optimizam treba biti umjeren jer će ruska strana biti spremna učiniti na terenu sve što je nužno kako bi sačuvala pregovaračke pozicije - zaključio je Božo Kovačević.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 86

DU
Deleted user
07:58 30.03.2022.

Ako je istinit podatak da se pretpostavlja da Ukrajina raspolaže 12-tim po veličini rezervama plina, onda ima smisla i pretpostavka da Rusi to žele za sebe. U mogućem scenariju EU o smanjenju potrošnje plina, moguće da ukrajinske rezerve izbacuju dugoročno ruski plin iz bilo kakve računice EU. Posljedično u perspektivi, ruska moć spram EU time slabi, a ukrajinska raste. Moguće da je i to jedan od razloga zašto žele uzeti taj dio Ukrajine.

Avatar Hazl113
Hazl113
07:45 30.03.2022.

Ma nema pregovora. Lopovima, lažovima i okupatorima nikad vjerovat, nikad. Tako je i sa Srbima, nikad.

Avatar Le-Freak
Le-Freak
07:37 30.03.2022.

Ostaje vrlo vjerojatna mogucnost da botoxirani laze. Bar do sada je sve slagao sto je obecao. Kao da bar mi taj bizantizam ne znamo.