Kolumna

Je li novi studio put do naslova europskog Hollywooda?

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Je li novi studio put do naslova europskog Hollywooda?
23.07.2019.
u 18:00
Trebamo studio za strane produkcije, ali koji će koristiti i hrvati, po svojim uvjetima
Pogledaj originalni članak

Zahvaljujući “zlatnoj eri” nekad moćnog Jadran filma u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća, Zagreb je opravdano prozvan “europskim Hollywoodom”. Snimane su tu mnoge koprodukcije, čak i one nagrađene Oscarima. Orson Welles u hrvatskoj je metropoli snimio dio ekranizacije Kafkinog “Procesa”. Sniman je tu i “Limeni bubanj”, adaptacija romana nobelovca Guntera Grassa, “Sofijin izbor” koji će donijeti Oscar Meryl Streep...

No ne treba se više čeznutljivo prisjećati tih dana jer filmaši su se u proteklih nekoliko godina vratili i Zagrebu i Hrvatskoj. Bilo da je riječ o blockbusterima kao što su “Mamma Mia” i “Ratovi zvijezda” ili hit-serijama poput “Igre prijestolja” koja je upravo nominirana za Emmy u 32 kategorije, naši krajolici vrište sa svjetskih ekrana. Ipak, kotačić koji nedostaje u pokušaju povratka laskave titule “europskog Hollywooda” filmski je studio koji Hrvatska nema.

Naime, tako zahtjevne produkcije koje su Hrvatima već donijele milijune trećinu svakog projekta snimaju u studiju. Osim vanjskih lokaliteta, poticaja i filmskih radnika, to je ono što im u Hrvatskoj ne možemo ponuditi pa tako i novac odlazi iz zemlje. Zadnjih mjeseci stižu informacije da se na toj problematici radi, a na tribini producenata održanoj na upravo uspješno završenom Pula Film Festivalu potvrđeno nam je da će se filmski studio graditi u Velikoj Gorici u blizini aerodroma pa HAVC već kreće u izradu studije isplativosti kako bi utvrdili kakav nam točno studio treba.

Sudeći po ekipama koje su dosad kod nas snimale, riječ je o ljudima koji si mogu priuštiti bilo koju državu svijeta pa je nužan studio koji će odgovarati njihovim zahtjevima, ali da se pritom ne zanemare potrebe hrvatskog filma. Treba nam, dakle, model koji će zadovoljiti potrebe jednih i drugih. Model koji će domaći filmaši koristiti u skladu sa svojim mogućnostima, a da ne budu nužno konkurencija stranim filmašima. S takvim studijem naša filmska industrija nudit će cijeli paket i nastaviti rasti u skladu s brojkama koje su se od 2012. do 2018. popele s 395 na 1196 zaposlenih u toj branši.      

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.